From.Cover.To.Cover

Originalan naslov: Blackberry & Wild Rose
Izdavač: Mozaik knjiga, 2020.

Tko se od nas nije bar jednom divio teksturi i ljepoti svile? Svojim sjajem i prekrasnim bojama, ona već stoljećima uljepšava naš svijet. Bilo da se radi o odjeći, posteljini ili namještaju, svila je dašak luksuza koji nam krasi život.

U Londonu osamnaestog stoljeća njena je proizvodnja značila život za mnoge njegove stanovnike. Čitave su se obitelji generacijama bavile tkanjem i prodajom svile, šireći svoje poslovanje i zapošljavajući brojne šegrte.

Pripadnica jedne takve obitelji je i mlada Esther Thorel, supruga uspješnog proizvođača svile. Pridržavajući se svih propisanih normi tog vremena, ona je savršena gospodarica kuće, smjerna kršćanka i žena. No, iza zaključanih vrata svog doma, ona sanja postati dizajnerica svile. Kad njezin suprug Elias njene akvarele odbaci kao mrlje budalaste djevojke, ona u tajnosti nastavlja svoje pokušaje…

Londonski East End tog doba, kao i većina svijeta, krije i svoju tamnu stranu, onu o kojoj ugledne obitelji malo znaju. Naivna i nesretna Sarah Kemp, dolazeći u London u potragu za poslom, biva prevarena i zatočena u javnoj kući. Nakon života izmjenjivanja neprekidne serije muškaraca, spašava je upravo Esther koja u tome vidi čin kršćanske ljubavi.

Međutim, ono što Esther ne sluti jest činjenica da Sarah nije zahvalna koliko bi čovjek očekivao, te da gaji sve veću ogorčenost i prezir prema Estherinoj nesposobnosti da opazi licimjerje koje se širi u njenom vlastitom domu.

Kada Elias u njihov dom dovede mladog, iznimno taleniranog šegrta, Bisbyja Lamberta kako bi u potkrovlju kuće odradio svoj majstorski zadatak, neobičan ritam tkalačkog stana dok radi na svili za Esther je sličan zovu sirene.

Trenutak kada prvi put kroči u potkrovlje i ugleda Bidbyja, obilježava se kao početak „Kupine i divlje ruže“, najfinijeg dizajna svile koji je Spitalfields ikada vidio, ali i kraj prividnog savršenstva njenog kućanstva.

I dok se između nje i Sarah počinje razvijati neobično intenzivan i nelagodan odnos, pun spletki, turbulencija i drame, i među šegrtima koji rade za njenog muža raste sve veći bijes zbog radnih uvjeta, što na kraju dovodi do tragičnog raspleta…

Tkajući ovu složenu priču, Sonia Velton nam donosi priču o vremenu u kojem su žene smatrane predmetom i muževim vlasništvom, a čitavim su društvom dominirali isključivo muškarci. Svojim bogatim opisima autorica vjerno oživljava London tog doba, u detalje prikazujući industriju svilarstva, te donoseći priču o tajnama, izdaji, prevari, gubitku, moći, ljubavi i nadi.

Sam lik jedne od glavnih junakinja – Esther Thorel – se temelji na Anni Mariji Garthwaite, jednoj o prvih engleskih dizajnerica tekstila, poznatoj po stvaranju živopisnih cvjetnih dizajna za svilene tkanine ručno tkane u Spitalfieldsu u Londonu sredinom 18. stoljeća. Anna je bila žena koja je donijela slikarstvo na tkalački stan, stvarajući jedinstvene, dotad neviđene, dizajne. I Esther, poput nje, pokušava prekršiti norme represivnog društva u kojem postoji stroga podjela primjerenog i doličnog za žene.

Prikaz radnje mi se svidio – pisan je iz perspektive svake od junakinja – pri čemu je vidljiva njihova razlika u odgoju, razmišljanju a samim time i pogledu na svijet, kao i sam način pisanja, bez nepotrebnih opisa, ali sa jasno vidljivom detaljno razrađenom pozadinom.

J. E. Pendziwol je u svojoj najavi ove knjige rekla: „Debitanski roman Sonie Velton „Kupina i divlja ruža“ odvodi čitatelje u London osamnaestog stoljeća, uspinjujući se u potkrovlja huguenotskih kućanstava u Spitalfieldsu, pleteći složenu priču o klasi, izdaji i burnoj industriji svile. Bogato teksturiran poput tkanine koja je oživjela na strojevima majstora i pultovima trgovaca, Velton ispituje ulogu žene kao supruge, prostitutke, umjetnice, neprijateljice i, u konačnici, saveznice, u vrijeme kada su njihovi glasovi često utiškavani.“ i ja se moram u potpunosti složiti s njime.

Ovo je doista majstorski satkana tapiserija – splet života pažljivo usmjeren jedan drugome koji čini čarobno zamršen uvid u bogati i nestalni svijet tkalaca svile osamnaestog stoljeća. Zarobit će vas od prve do posljednje stranice. 

Originalan naslov: קיצור תולדות האנושות
Izdavač: Fokus, 2015.

Prije davnih 70.000 godina, na Zemlji je živjelo barem šest ljudskih vrsta, dok je današnji dan doživjela samo jedna – Mi. Homo Sapiensi. I otada vladamo ovom planetom.

Za razliku od prvih ljudi, koji su se pojavili prije otprilike 2,3 milijuna godina u istočnoj Africi, evoluirajući iz roda velikih majmuna poznatih kao Australopithecus, kao i onih koji su slijedili, iako nisu bili osobnito posebni – veliki mozak, uspravan hod, korištenje alata i društvenost – zajednička je i ostalim vrstama, samo su Homo Sapiensi napredovali i na kraju preplavili svijet – sve ostale ljudske vrste su izumrle.

Iz istočne  su se Afrike proširili Arapskim poluotokom, te otuda vrlo brzo preplavili čitavo euroazijsko kopno. Tjerajući druge vrste prema uništenju, te se istovremeno križajući s njima, Homo Sapiens je zavladao Zemljom.

No, kako je upravo naša vrsta uspjela preživjeti, zašto smo napustili drevne načine života naših predaka i organizirali se u zajednice koje su s vremenom prerasle u sela, gradove i kraljevstva, kao i kako smo počeli vjerovati u bogove, izumili novac, knjige i zakone, te još bitnije – kako će se naš svijet mijenjati kroz tisućljeća koja dolaze – sumirao je, na posve jednostavan način – u još jednom bestseleru Yuval Harari.

Rođen u Izraelu, diplomirao na Oxfordu, ovaj se intelektualac, povjesničar i profesor, specijalizirao na temu svjetske, srednjovjekovne  i vojne povijesti. U središtu njegova znanstvenog interesa dalekosežna su i općenita povijesna pitanja: Kako biologija utječe na povijest? Ima li pravednosti u povijesnom razvoju? Jesu li ljudi tijekom povijesti postali sretniji? I upravo je na njih pokušao odgovoriti u svom djelu „Kratka povijest čovječanstva“.

Izvorno objavljena na hebrejskom 2011. godine, ova je knjiga prevedena na engleski tri godine kasnije, i postala gotovo momentalno međunarodnim bestselerom. Rasprostire se kroz mnoštvo disciplina, sumirajući povijest, antropologiju, zoologiju, lingvistiku, filozofiju, teologiju, ekonomiju, psihologiju, neuroznanost i još mnogo toga.

Priča koju nam autor donosi je pisana čitko i zanimljivo, a tako se i čita – poput bilo kojeg bestselera – vodeći nas kroz zadivljujuću ljudsku povijest, od evolucijskih korijena do doba kapitalizma i genetskog inženjeringa, kako bismo otkrili zašto smo takvi kakvi jesmo.

„Homo Sapiens vlada svijetom jer je jedina životinja koja može vjerovati u stvari koje postoje jedino u njenoj mašti – bogove, države, novac i ljudska prava.

Polazeći od ove provokativne ideje, Harari prepričava povijest naše vrste, iz posve svježe perspektive. Prema njemu, novac je najpluralistički sustav međusobnog povjerenja ikad osmišljen, kapitalizam najuspješnija religija ikada, postupanje sa životinjama u modernoj poljoprivredi i stočarstvu vjerojatno najgori zločin u povijesti, te da – iako smo daleko moćniji od naših predaka, nismo ništa sretniji…“

Ono što mi se posebno svidjelo je činjenica da su podaci, tumačenja i put kojim se kretalo čovječanstvo objasnili na sasvim razumljiv način od kojih su neka iskristalizirala moja već postojeća razmišljanja o pojedinim temama, dok su me druga potakla na razmišljanje van već postojećeg znanja i okvira.

Izuzetno sam mnogo dijelova označila kao važne. Mnogima sam se naknadno i vraćala. I još ću se vraćati, jer je ovo jedna od knjiga koja se čitaju bez žurbe, polako upijajući opisano, te razmišljaljući o tome.

Doista je riječ o “uzbudljivo napisanom prikazu čudesnog povijesnog puta koji je prošla naša vrsta – od beznačajnog čovjekolikog majmuna do gospodara svijeta”.

Velika preporuka s moje strane.

Originalan naslov: Le Petit Prince
Izdavač: Mozaik knjiga, 2020.

Mali princ (fr. Le Petit Prince) najpoznatija je novela francuskog pilota Antoinea de Sainta-Exuperyja, napisana još davne 1943. godine.

Fantastična priča o tajanstvenom dječaku koji živi na drugom, malom i tajanstvenom planetu, razgovara s biljkama i životinjama, te putuje svemirom, postepeno je osvojila srca čitatelja širom svijeta.

Prevedena na više od 290 svjetskih jezika i dijalekta, te prodana u više od 80 milijuna primjeraka, ovo je jedna od najprodavanijih i najprevođenijih knjiga svijeta.

Iako na prvi pogled pisana za djecu, priča je zapravo posvećena svim ljudima koji su upoznali svoje Ruže, Lisice, pili iz zdenca smještenog u pustinji, i naučili da nekoliko trnja ne pruža zaštitu pred pandžama tigra… no možda su, suočeni sa stvarnošću, zaboravili važnost djetinjeg pogleda na svijet.

Čitajući njegov jednostavan tekst i radnju, roman će nas podsjetiti na istinske moralne i životne vrijednosti, važnost prijateljstva, te dovesti do spoznaje da ljubav traži kompromis i, prije svega, znači davanje i primanje.

I dok će djeca uživati u brojnim i neobičnim likovima, oni nešto stariji će imati priliku podsjetiti se da se sreća i ljepota kriju u malim stvarima: mirisu ruže, sjaju zvijezda, letu leptira, i zalasku sunca.
Jer, na kraju krajeva – ‘Samo se srcem dobro vidi. Ono bitno nevidljivo je očima.’ 

Originalan naslov: The Museum of Lost Love
Izdavač: Fraktura, 2019.

Pronalazeći inspiraciju u izložbi koja je obišla svijet prije no što se smjestila u Zagrebu pod imenom ‘Muzej izgubljenih veza’, Gary Barker u ovom romanu isprepliće raznorazne priče, smještene širom svijeta – od ostavljene žene negdje u SAD-u, do silovane djevojke u Kongu, kreirajući mozaik iz kojeg se izdvajaju one o dva para, svakog posve drugačijeg porijekla – iz ratom razorene Bosne, bandama rascijepanog Brazila, SAD-a, pa sve do Iraka.

Mladi američki par, psihoterapeutkinja Katia i sveučilišni predavač Goran, na putu prema moru, nakratko posjete Zagreb i ‘Muzej izgubljenih veza’. Razgledavajući postav, Goran među eksponatima prepoznaje i pismo djevojke koju je upoznao u izbjegličkom kampu u Bosni – i taj podsjetnik na sve ono što je potiskivao dovodi do otuđenja između njega i Katije nad koju se nadvila i njena vlastita sjena prošlosti…

Ona, usvojena sa starošću od jedva tjedan dana, odrastajući posve različita od jedinih roditelja koje poznaje, oduvijek je željela saznati više o svom porijeku, no istovremeno nikada nije imala hrabrosti otputovati u rodni Brazil i potražiti biološku obitelj.

Oboje odluče upustiti se u koštac sa traumatičnim izazovima i kreću na put samootkivenja – on u poslijeratnu Bosnu u potragu za ocem kojeg nije vidio od rata a koji nije htio otputovati iz rodne zemlje usprkos ratu, a ona u Brazil, pronaći ono što je ostalo od obitelji koja je se davno odrekla.

Istodobno, na drugom kraju svijeta, Katijin pacijent, bivši američki vojnik i povratnik iz Afganistana, Tyler smisao života pronalazi u neočekivanom očinstvu. Njegov posao policajca koji neformalno motri zaštićeni smještaj za žene pretrpjele zlostavljanje od strane partnera, pred njega će staviti nove izazove…

Svjetski jedinstven – Muzej izgubljenih veza – nastao je iz putujuće izložbe polazeći od koncepta propalih veza i ruševina ostalih iza njih. Ideja je potekla od također bivšeg para – Olinke Vištice i Dražena Grubišića, a od osnivanja je obišao svijet i prikupio nevjerojatnu zbirku pružajući priliku svakome da prebrodi emocionalni slom na posve kreativan način – donacijom zbirci Muzeja.

Zajedno, sve donirane stvari, tvore tragičnu, ali i duboko značajnu izložbu pisama i predmeta koji prepričavaju priče o prekinutim odnosima. Riječi su snažne, predmeti relevantni za priče koje pričaju, dajući im dodatnu snagu. Iza svake od priča postoji nagovještaj preživljavanja i promjena, ali uvijek postoji i – kraj.

Ovaj emocionalan, snažan roman pruža pogled na probleme rata (nama bliskih popraćenih raspadom Jugoslavije), građanskih nemira, i dubokih rana koje oni ostavljaju na muškarce i žene, ali još više i na stalni strah od onoga što se možda krije iza svakog ugla, te uspijeva prenijeti rizik i osjećaje sljepoće odnosa i ulaska u nepoznato. Iskreno i odlučno autor prikazuje surovu stvarnost života i ljubavi, uz nezaobilaznu naznaku ljudskog duha koji se krije iza svake priče.

Gary Barker je, pišući ovaj roman, iskoristio priliku da ujedini niti svakog od doniranih predmeta, šaljući poruku da je i naša bol isprepletena. Svi nosimo isti teret, svi smo mi zapravo samo bića koja pokušavaju naći svoj put u ovom često brutalnom i zbunjujućem svijetu… a knjige poput ove nas podsjećaju da nismo sami pritom, nudeći nam snagu da podnesemo taj teret…

Originalan naslov: It’s in Hiss Kiss

Izdavač: Mozaik knjiga, 2018.

S obzirom na pomamu glede ovog serijala zahvaljujući najnovijoj Netflixovoj seriji koja je premijerno prikazana 25. prosinca prošle godine, a već ju je pogledalo više od 63 milijuna ljudi u više od 76 zemalja svijeta, i ja sam serijal o obitelji Bridgerton uzela još jednom u ruke.

Red je podsjetiti se prije starta s gledanjem, zar ne? 

No, nisam stala samo na prvoj knjizi serijala – „Vojvoda i ja“ – već sam, u ruke uzela i ostale koje imam, a među njima, jedina od onih koje imam, a još nisam napisala recenziju je i ova – „Tajna njegova poljupca“, meni osobno vjerojatno i najdraža iz serijala.

Svi već znate da obitelj Bridgerton čini osmero braće i sestara okupljenih oko majke Violet, kao i to da je svako od njih dobio glavnu ulogu u jednoj od knjiga Julie Quinn. Ova je posvećena Hyacinth Bridgerton, posve jedinstvenoj mladoj dami.

Ona je izuzetno pametna, previše iskrena i prema mišljenju većine londonskog društva – najbolja u malim dozama…

S druge strane, Gareth St. Clair ima oca koji ga mrzi i koji je odlučan u nakani da upropasti bogatstvo obitelji St. Clair i sinu ne ostavi ništa osim naslova. Jedino nasljedstvo koje doista pripada Garethu je stari dnevnik, koji možda sadrži rješenje tajne njegove prošlosti, i ključ njegove budućnosti.

Samo, postoji problem – pisan je na talijanskom, jeziku kojeg Gareth ne razumije ni riječ.

Upoznavši Hyacinth, Gareth ne može a da se ne složi s većinom, no ipak, u njoj postoji nešto što ga neodoljivo privlači. A Hyacinth, barem ona tako tvrdi, govori talijanski…

Ono što me najviše privuklo ovoj priči je neosporna privlačnost i kemija koja se osjeća među glavnim junacima, kao i humor koji prši iz njihovih dijaloga. Kontrast života i obitelji Hyacinth Bridgerton – odrasle zaštićene od strane članova svoje velike obitelji, te Garetha St. Claira koji ne može, osim bake – lady Danbury, navesti jednu osobu koja ga je ikad voljela, čini ovu knjigu i savršenom kombinacijom vedrog i ozbiljnog štiva, te je upravo zato pravi užitak za čitanje.

Najsličnija prvim dvama dijelovima sage, ovaj roman donosi heroinu koja je samopouzdana, svojeglava, neovisna i sa zlatnim srcem, skrivajući svoju nesigurnost iza svoje oštre duhovitosti na koju, čini se, nitko ne zna samo odgovoriti, te junaka koji, iako ga prati užasna reputacija, skriva zlatno srce koje ne pokazuje mnogima. Ovo dvoje doista čine jedan od onih parova koji se i nakon godina i godina braka izluđuju, sretni što su pronašli nekoga tko ih može pratiti u međusobnom nadmudrivanju.

Ako ste se zaželjeli dobre doze romantike, bijeg u svijet u kojem dobro uvijek pobjeđuje, a glavni junak uvijek završi s onom pravom,  ne oklijevajte – odaberite jedan od naslova Julie Quinn – ovaj roman je moj iskreni prijedlog.

Ukoliko još niste upoznali obitelj Bridgerton – krajnje je vrijeme za to.

Sigurno nećete pogriješiti ili razočarati se. 

Izdavač: Fokus na hit, 2014.

Iako je poprilično dugo vremena stajao među naslovima koji čekaju svoj red na čitanje, kao ljubitelju kriminalističkih priča i trilera, drago mi je da sam napokon pročitala ‘Alex’ Pierrea Lemaitrea. Bila bi i više nego šteta propustiti roman poput ovog.

Mračan, uznemirujuć i napet, ovo je triler u kojem se preokreti i iznenađenja izmjenjuju okretanjem svake nove stranice, a vi se, kao čitatelj, stalno pitate što slijedi, uzaludno pokušavajući predvidjeti daljnje događaje, kraj ili glavnog krivca.

Alex Prevost ponestaje vremena… Oteta, pretučena, obješena u kavezu napuštenog skladišta, sa svakom sekundom koja prolazi ima sve manje nade za spasenjem. Njen otmičar ima samo jednu želju: gledati je kako umire.

S druge strane, osim gotovo nikakvog policijskog izvješća, policijski zapovjednik Camille Verhoeven nema čime nastaviti istragu otmice mlade žene – nikakvih tragova ili osumnjičenika.

Želi li pronaći Alex – mora joj ući u glavu… A ono što tamo pronalazi, ledi krv u žilama.

Francuski autor, Pierre Lemaitre je odradio doista odličan posao donoseći nam izrazito uznemirujuću i prilično šokantnu priču o poremećenim stranama ljudske osobnosti.

U jednoj od najava sam pročitala da je ovo spoj ‘Tišine jaganjaca’ i ‘Djevojke sa zmajevom tetovažom’, uz posip ‘Sherlocka Holmesa’. Prvi put se moram složiti s njome, i reći da nije pretjerana.

Tražite li novi triler koji će vas prikovati uz svoje stranice, i oduševiti, nikako nemojte zaobići ‘Alex’.

Nećete požaliti. 

Originalan naslov: The Duke and I

Izdavač: Mozaik knjiga, 2015.

U plesnim dvoranama i salonima Londona 1800-tih godina postoje stroga pravila kako se ponašati u svakoj od mogućih situacija koja djeca britanske aristokracije uče od najranijih dana. Čitava je gomila tih pravila – neka jasno definirana, a neka neizgovorena, no univerzalno prihvaćena. Primjerice, vojvoda bi trebao biti impozantan i distanciran, a mlada neudana dama ljubazna… ali, ne previše ljubazna.

Daphne Bridgrton, usprkos pripadnosti jednoj od najcjenjenijih i najutjecajnijih londonskih obitelji, nije uspjela u pridržavanju istih. Čevrta po redu, od osmero djece, djevojka je koja je na glasu kao ljubazna i duhovita. No, nitko je ne želi. Nitko joj se ne udvara, piše pjesme, šalje cvijeće… S pomalo zastrašujućom braćom iza leđa, ona je jednostavno nespremna igrati romantične igrice koje londonska gospoda očekuju.

S već drugom sezonom iza sebe, Daphne je prestala naivno se nadati da će se udati iz ljubavi i imati brak poput njenih roditelja. Ali, zar je stvarno previše očekivati da će pronaći supruga koji će joj se barem malo svidjet?

S druge strane, ljubaznost nije karakteristika koju dijeli Simon Basset, novi vojvoda od Hastingsa. Nedavno se vratio u Englesku iz inozemstva, i u potpunosti je nezainteresiran za londonsko društvo i aristokratkinje koje se nadaju da će upravo njihova kći „uloviti“ vojvodu. Štoviše, nema se namjeru nikada oženiti.

Nakon susreta s Daphne, sestrom njegovog najboljeg prijatelja, Simonu na pamet pada ideja koja rješava njihove probleme – on i Daphne će se pretvarati da su zaljubljeni. On će imati mira od brojnih debitantica i njihovih majki, a Daphne će postati poželjna udavača.

Jer, „muškarci su ovce. Kamo jedan krene, ostali brzo krenu za njim.“a to se isprva i potvrđuje. Njihov se plan odvija savršeno. No, usred blistavog, tračerskog i ispraznog svijeta londonske elite, postoji samo jedna sigurnost: ljubav ignorira svako pravilo…

Prvi roman iz serijala o obitelji Bridgerton nisam recenzirala s obzirom da sam ga pročitala davno prije no što sam započela s istim, no kako je upravo on poslužio kao predložak za novu Netflixovu hit-seriju „Bridgerton“, odlučila sam ga ponovo pročitati i „ponoviti gradivo“ prije startanja s praćenjem serije.

Osobno, ovaj mi je roman, uz „Vikont koji me volio“ i „Tajna njegova poljupca“, najbolji iz serijala, a Julia Quinn je jedna od mojih najdražih spisateljica, čiju sagu od obitelji Bridgerton, definitivno smatram jednom od najboljih u rangu regency ljubavnih romana.

Likovi, od lady Whistledown do cijele, brojne obitelji Bridgerton i njihovog duhovitog, ali snažnog matrijarha – Violet Bridgerton, do zafrkancije i smiješnih situacija koje uključuju Simona i Daphne, pa sve do samog svijeta regency Londona, samo su neki od razloga zbog kojih volim Bridgertone.

Sama TV serija ne prati (previše) vjerno radnju knjige, što od odabira glumaca, što od same radnje, no vjerujem da će se svidjeti većini, zažmiri li se na pojedine dijelove. Uz neke preinake, oživljava glamuroznu, visoko konkurentnu i vrtoglavu Sezonu, dio godine kada je bilo uobičajeno da se elitne obitelji u zemlji okupljaju radi balova, večera i druženja.

Takve su obitelji imale velika imanja širom zemlje, no preselili bi se u svoje elitne gradske vile na nekoliko mjeseci kako bi se uklopili u londonski „creme de la creme“.

Najtraženije pozivnice bile su one utjecajnih obitelji, a sama se sezona počela održavati ne samo radi unapređenja „bračnog tržišta“ već i zabave viših slojeva dok su izvršavali svoje političke dužnosti u parlamentu.Isto je završeno s krajem Prvog svjetskog rata, nakon što su se mnoge aristokratske obitelji odrekle svojih londonskih palača.

Premda se sama radnja serije odvija u zamišljenom svijetu 1800-tih, tzv. Regency razdoblje Londona zauzima nezaboravno mjesto u britanskoj povijesti. Kao i knjiga, i sama serija nudi zabavu, odmor od svakodnevnice i putovanje u vrijeme ispunjeno romantikom, tako da ukoliko volite povijesne ljubavne romane, a još se niste upoznali sa Bridgertonima, nemojte čekati – ovo je serijal prekrasnih ljubavnih priča, upravo onakvih o kakvima sanja svaki pravi romantik.

Izdavač: Fokus na Hit, 2020.

Kad sam birala ime profilu (jer, prvo sam otvorila IG profil kako bih imala mjesto gdje ću voditi svojevrstan dnevnik pročitanog) htjela sam da ono bude smisleno.

Odabrala sam ‘From Cover to Cover’ jer se može interpretirati na dva načina – ‘od korice do korice knjige’, ali i ‘od naslovnice do naslovnice’. Za nekog tko guta knjige i ‘pada’ na lijepe naslovnice (iako ne sudim knjigu prema koricama) – idealno 

Ovo pišem kao uvod u recenziju najnovijeg romana Jenny Han ‘Shug’ u izdanju Fokus na Hit. Zašto? Ako ste bacili pogled na naslovnicu, sve će vam biti jasno… 

Savršena je!

A što se tiče radnje… Ni ona ne zaostaje. Jer, ovo je prekrasan teenagerski roman o problemima odrastanja, prijateljstvu, obitelji, te ulasku u svijet odraslih i shvaćanju da ono što nas okružuje ipak nije onakvo kakvim smo ga kao dijete gledali…

Dakle, upoznajte Annemarie Wilcox, od milja zvanu Shug, koja je uvjerena da na svijetu postoji malo stvari gorih od toga da imaš dvanaest godina.

Kretanje u viši razred je samo po sebi stresno, a kakvo je tek kada si uvjeren da i nisi neka ljepotica (a svi ostali u tvojoj obitelji jesu), roditelji su ti pred rastavom, a ti si nesretno zaljubljena u najboljeg prijatelja koji toga i nije svjestan?!? Teško. Vjerujte mi. Teško.

Njen način razmišljanja, nošenje s problemima, ali i znatiželja svojstvena tim godinama nešto je s čime se svatko od nas može poistovijetiti.

Odjednom, kako izgledaš je važnije no ikad, popularnost postaje zakon i tvoj život postaje svačiji život. I dok Shug manje-više uspješno navigira kroz sve to, i sama ljude oko sebe počinje promatrati drugačijim očima…

Iako vam za ovu priču neće trebati puno (ja sam je pročitala u jednoj večeri), jer sam roman ima 176 stranica, vjerujte mi – ovo je priča u kojoj ćete uživati.

Vedra, pozitivna i osvježavajuća poput sladoleda s naslovnice, ovo je priča koja će vas ostaviti s toplim osjećajem vjere u bolje sutra. S obzirom kakva je godina iza nas – vjerujem da nam je isto svima potrebno 

Originalan naslov: Unlocking the Universe

Izdavač: Fokus na Hit, 2020.

Mislim da ne postoji osoba koja nije upoznata s imenom Stephena Hawkinga, bilo jer su se s njegovim radom susreli tokom školovanja i rada, bilo zahvaljujući seriji ‘Teorija velikog praska’.

Ovaj je, slobodno možemo reći, genijalni znanstvenik najpoznatiji je po doprinosima na polju kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, i po popularno pisanim djelima u kojima iznosi svoje općenite teorije o svemiru. Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i zadržao prvenstvo rekordnih 237 tjedana.

U sastavljanju ove knjige, sumiranja gomile znanstvenih radova i činjenica, mu se pridružila kćer Lucy, a rezultat njihove suradnje je vodič kroz sve što je itko od nas mogao poželjeti saznati o našem svijetu i njegovom nastanku.

Jeste li znali da zemljina atmosfera nije uvijek bila kao danas? Da u njoj prije 3,5 milijarde godina nije bilo kisika? Da pojedini znanstvenici zagovaraju teoriju da je život zapravo započeo na Marsu, a tada meteoritom stigao na zemlju?

Pogledamo li oko sebe, raznolikost biljnog i životinjskog svijeta koji nas okružuje je doista izvanredna. Znanstvenici su dosad identificirali i klasificirali oko 1,2 milijuna vrsta, dok se vjeruje da bi ih na našem planetu moglo biti oko osam ili devet milijuna.

Odakle potječu sve te vrste? Kako su nastale, biljne i životinjske, ali i mi, ljudi? Zbog čega smo različiti? Što je to genetika? Što su to Schrödingerova mačka i teorija struna? Što je to ‘tamna strana’ Mjeseca? Koji sve izazovi leže pred današnjim, a i budućim znanstvenicima?

U ovoj ćete knjizi čitati o Edwinu Hubbleu, Albertu Einsteinu, Isaacu Newtonu (i mnogim drugima), te njihovim otkrićima koja su promijenila način na koji razmišljamo i gledamo, ne samo svemir, već čitav svijet oko sebe.

Njihove su teorije opisane na pojednostavljen, razumljiv način te osiguravaju pregledan i zanimljiv prikaz raznoraznih činjenica, uključujući i one o genetici, klimatskim promjenama te onome što nas čeka u budućnosti.

Sama je knjiga podijeljena na sedam poglavlja: U početku, Zemlja i sve na njoj, Istraživanje svemira, Tamne stvari, Život u svemiru, Putovanje kroz vrijeme…, …. u budućnost, a svako od njih je popračeno zanimljivim ilustracijama.

Ovo nije knjiga koju ćete pročitati u jednom danu, no sa sigurnošću mogu reći da je ona kojoj ćete se redovito vraćati, i koja bi svakako trebala biti dio kućne knjižnice svakog od nas.Bilo da ste početnik u istraživanju fizike i svemira, ili već ‘prekaljeni’ znanstvenik, ovo je knjiga u kojoj ćete uživati. A i naučiti ponešto putem

Originalan naslov: Skipping Christmas

Izdavač: Algoritam, 2001.

Približavanjem božićnih blagdana svi smo svjesni da je pred nama najljepše, ali i najskuplje doba godine. Pokloni, ukrasi, odjeća za domjenke, kolači, ostala hrana i piće… Sve to svake godine košta novaca i novaca.

No, jeste li ikad sve troškove stavili na papir i izračunali koliko vas zapravo koštaju ovi blagdani?

Ne?

E, pa Luther Krank – je.

I zamalo je ostao šlagiran, jer riječ je o iznosu kojim bi mogao platiti krstarenje Karibima. Upravo ono za koje nikad nema novaca.

A ova je godina idealna za to – njegova i Norina je kćer otputovala van zemlje i neće se vratiti za blagdane. I zato su njih dvoje, nakon što je nagovorio i nju, krenuli u bojkotiranje Božića.

Ove godine neće slati čestitke, kupovati darove ljudima oko sebe (naglasili su da ne žele ni da se njima kupuju), neće organizirati tradicionalan domjenak na koji su dolazili svi prijatelji, a ni okititi kuću ili božićnu jelku.

I u teoriji, pa čak i ispočetka, ova odluka funkcionira. No, kako vrijeme prolazi, a blagdanska se groznica zahuktava, sve im je teže odupirati se pritisku okoline i biti Grinchevima koji ne sudjeluju u božićnoj atmosferi…

John Grisham sinonim je za moderne pravničke trilere, a sam Grisham ima iza sebe 225 milijuna prodanih knjiga, prevedenih na 29 svjetskih jezika. Čak devet njegovih romana je ekranizirano, a većina knjiga je postala internacionalnim bestselerima.

Meni osobno je ovaj roman bio djelomično razočaravajuć’ jer – osim što sam od pisca koji ima status poput Johna Grishama, a po čijim su knjigama snimljeni filmovi poput “Tvrtka”, “Klijent” i “Slučaj Pelikan” očekivala više od pomalo površne priče ispričane na razini osnovnoškolske lektire, nadala sam se i toplijoj božićnoj priči, a to mi je ovdje jednostavno izostalo.

Autor nam je donio priču koja savršeno dočarava naš, sve više konzumeristički način proslave Božića, no duhovitost koju većina ljudi navodi kada se spominje ova priča, ja nisam doživjela.

Plus, ja spadam u team Božić, odnosno među one koji jedva čekaju da okite kuću, ispeku kolače, okite bor i puštaju blagdanske pjesme, pa je možda i to razlog što me ovaj sad već kultni, božićni klasik o bojkotiranju Božića ipak nije previše oduševio