John Grisham, KAKO PRESKOČITI BOŽIĆ

Originalan naslov: Skipping Christmas

Izdavač: Algoritam, 2001.

Približavanjem božićnih blagdana svi smo svjesni da je pred nama najljepše, ali i najskuplje doba godine. Pokloni, ukrasi, odjeća za domjenke, kolači, ostala hrana i piće… Sve to svake godine košta novaca i novaca.

No, jeste li ikad sve troškove stavili na papir i izračunali koliko vas zapravo koštaju ovi blagdani?

Ne?

E, pa Luther Krank – je.

I zamalo je ostao šlagiran, jer riječ je o iznosu kojim bi mogao platiti krstarenje Karibima. Upravo ono za koje nikad nema novaca.

A ova je godina idealna za to – njegova i Norina je kćer otputovala van zemlje i neće se vratiti za blagdane. I zato su njih dvoje, nakon što je nagovorio i nju, krenuli u bojkotiranje Božića.

Ove godine neće slati čestitke, kupovati darove ljudima oko sebe (naglasili su da ne žele ni da se njima kupuju), neće organizirati tradicionalan domjenak na koji su dolazili svi prijatelji, a ni okititi kuću ili božićnu jelku.

I u teoriji, pa čak i ispočetka, ova odluka funkcionira. No, kako vrijeme prolazi, a blagdanska se groznica zahuktava, sve im je teže odupirati se pritisku okoline i biti Grinchevima koji ne sudjeluju u božićnoj atmosferi…

John Grisham sinonim je za moderne pravničke trilere, a sam Grisham ima iza sebe 225 milijuna prodanih knjiga, prevedenih na 29 svjetskih jezika. Čak devet njegovih romana je ekranizirano, a većina knjiga je postala internacionalnim bestselerima.

Meni osobno je ovaj roman bio djelomično razočaravajuć’ jer – osim što sam od pisca koji ima status poput Johna Grishama, a po čijim su knjigama snimljeni filmovi poput “Tvrtka”, “Klijent” i “Slučaj Pelikan” očekivala više od pomalo površne priče ispričane na razini osnovnoškolske lektire, nadala sam se i toplijoj božićnoj priči, a to mi je ovdje jednostavno izostalo.

Autor nam je donio priču koja savršeno dočarava naš, sve više konzumeristički način proslave Božića, no duhovitost koju većina ljudi navodi kada se spominje ova priča, ja nisam doživjela.

Plus, ja spadam u team Božić, odnosno među one koji jedva čekaju da okite kuću, ispeku kolače, okite bor i puštaju blagdanske pjesme, pa je možda i to razlog što me ovaj sad već kultni, božićni klasik o bojkotiranju Božića ipak nije previše oduševio 😉

Marina Vujčić, SUSJED

Izdavač: v.b.z., 2015.

Katarina Bauković naizgled je sasvim obična, prosječna žena, prosječnih godina, koja živi u prosječnoj zagrebačkoj zgradi van centra, s prosječnim zanimanjem u državnoj službi i prosječnim željama i nadama.

No, njenim zaljubljivanjem u susjeda kojeg svakog jutra sreće na stubištu, a s kojim nikad nije progovorila više od konvencionalnog „Dobro jutro“, na vidjelo izlazi da je ona sve samo ne prosječna, obična žena…

S tom ljubavnom pričom, koja se odvija samo u njenoj glavi, Katarina će iskoračit iz svoje prosječnosti i preobraziti se u potpuno drugačiju osobu, a zbivanja u romanu pretvorit će se u napetu, na momente poprilično duhovitu, psihološku dramu.

Iako je kraj pomalo klišeiziran, čitava je priča odlično razrađena i opisana. Način pripovijedanja, iako je u prvom licu, ni na trenutak nije suhoparan ili nezanimljiv, te se knjiga vrlo brzo i lako čita.

Ono što ovu priču čini pomalo i zastrašujućom jest to što se, barem na tren, možemo prepoznati u Katarininim mislima i djelima: dijeti s kojom odlučno započinjemo od ponedeljka, pa opet nakon dočeka Nove godine, a nakon prve situacije koja nas pokušava skrenuti s tog puta – odustajemo od nje, u zamišljanju razgovora s osobom koja nam se sviđa, planiranju obroka i dnevne rutine, ali i žaljenju nakon razočaranja…

“Kad priču priča luđak, to može biti komično, ili strašno, ali to često implicira i jedan neugodan zaključak: taj luđak ponekad opasno nalikuje nama samima.”

Pročitana u jednom popodnevu, ovo je svakako jedna od najboljih knjiga pročitanih u posljednje vrijeme, a sama se autorica, Marina Vujčić, njome ugodno smjestila na polici književnika čije knjige s veseljem i rado biram.

Nikita Gill, DIVLJE ISKRE

Originalan naslov: Wild Embers

Izdavač: Stilus, 2020.

Društveni su mediji danas nezaobilazan dio – kako svakodnevnog života, tako i same kulture. Posljednjih se mjeseci i većina toga, u stvarnom životu ograničena restrikcijama, prebacila na online verzije – bilo shoppinga, posjeta muzejima i izložbama, pristupa filmovima, glazbi, literaturi, ali i samog školovanja… Sve u svrhu omogućavanja barem nekog privida “normalnog” života.

Pojam ‘instapjesništva’ nije nastao kao posljedica pandemije i “novog normalnog”, no savršeno se uklopio u njega. Isti označava novu generaciju pjesnika koji svoja djela – poeziju, najčešće kratkog oblika – objavljuju na društvenim medijima, prvenstveno Instagramu. Brzo i lako dostupno velikom broju publike.

Nikita Gill je autorica šest zbirki poezije koje objavljuje i promovira putem Instagram profila na kojem ima više od 559.000 pratitelja čime ujedno i zauzima jedno od vodećih mjesta predstavnika tzv. instapjesništva.

“Stilus” je ove godine objavio prijevod njene zbirke objava pod nazivom “Divlje iskre – pjesme pobune, vatre i ljepote” kojima je pokušao približiti djela ove autorice hrvatskoj publici.

Predstavljena je u skladu s njenim radovima, kao “iskrena i moćna zbirka, eksplozija ženstvenosti, snage i osobnoga rasta.” Najavljuje se “veličanstvena energija iz kakve se rađaju otpor i revolucija” što velikim djelom zvuči dramatično i pretenciozno. Većina objava i jest takva. Feminizam, grčki mitovi i bajke.

Meni ovo nije prvi susret s pjesmama/objavama Nikite Gill, no iste preferiram i čitam na engleskom. Po meni, poezija i treba biti čitana na jeziku na kojem je i pisana jer se prijevodom, koliko god dobar bio, gubi čarolija pisanog.

Pojedine objave su doista divne i usprkos kratkoći (ili možda upravo zato) – snažne. Jedna od meni najdražih je upravo njena ‘A Dangerous Collection’ – pjesma koja u samo nekoliko stihova opisuje sve.👌❤

Sam dojam pjesama iz ove zbirke prepuštam svakom od vas osobno, jer to i jest poanta poezije – osobni doživljaj autorovih emocija. 😊

Jo Nesbo, DOKTOR PROKTOR I TIHA (ALI UBOJITA) NOĆ

Originalan naslov: Kan Doktor Proktor redde jula?

Izdavač: Fokus komunikacije, 2019.

Iako sam se tek nedavno susrela s njegovim djelima, Jo Nesbo je autor za kojeg su, sigurna sam, svi u književnim krugovima čuli. Kralj trilera. Autor koji garantira napet, uzbudljiv roman koji se čita u jednom dahu.

No, Nesbo – koji je ujedno i najprodavaniji norveški autor – ima i drugu stranu, svojevrsni alter ego. A on, on opisuje, i to ludo zabavno, raznorazne dječje avanture. I to još od 2007. godine kada je izdao prvi nastavak svojih dječjih knjiga. Njegovi romani o ekscentričnom Doktoru Proktoru te njegovim vjernim pratiteljima – dječaku Mrvi i djevojčici Lisi, stekli su u dječjim krugovima, čitavu vojsku obožavatelja.

Ovaj put, u petom nastavku njihovih avantura, ova se hrabra ekipa susreće sa doista velikim izazovom – moraju, ni manje, ni više, nego spasiti Božić!

Naime, norveški je kralj (ne osobito pametan stvor) prodao Božić pokvarenom trgovcu i poduzetniku Thraneu. A on, pohlepan kakav već je, zabranjuje proslavu Božića, osim ako u njegovim trgovinama ne potrošite bar 10.000 kruna.

Svi ostali, siromašni smrtnici, mogu zaboraviti na proslavu ovog blagdana. Nema božićnih pjesama, božićnog drvca i ukrasa, a ni poklona. A sve to nadgleda božićna policija, koja nesretne prijestupnike odvodi u zatvor.

I zato, Lisa, Mrvica i Doktor Proktor odlučuju spasiti Božić.Uz pomoć umirovljenog (pomalo i depresivnog, a definitivno sklonog alkoholu) Stanislava, nama poznatijeg kao Djed Božićnjak, ova će ekipa dati sve od sebe da svakog od nas na božićno jutro dočeka poklon, ali i da bez straha proslavimo Božić.

No, taj zadatak neće biti nimalo lak. Ekipa će morati izbjeći božićnu policiju, pobjeći od odvratnih Thraneovih sinova i divovske vampirske žirafe, trgnuti Djeda Božićnjaka iz njegove depresije, ali i izbjeći projektil koji je Djedove leteće božićne saonice zamijenio za finski bombarder.

Jednostavnim stilom i djeci prilagođenim jezikom, Jo Nesbo donosi jednu divnu božićnu bajku koja će razveseliti svakog mališana. Ona je, osim što je zabavna i smiješna, ujedno i vrlo edukativna jer šalje vrlo važnu poruku – da Božić nisu pokloni i iznos koji potrošimo, već ono što nosimo u srcima.

Autor nas sve poziva da razmislimo o pravoj vrijednosti Božića, onoj koja lagano nestaje, odnosno biva istisnuta konzumerizmom i određenom “lijenošću” kao i potrebom za dokazivanjem i pokazivanjem.

Crteži koji se nalaze u knjizi su prikladni, a prikazuju najsmješnije i najvažnije trenutke avanture, te su se, iako su meni osobno malo premračnog stila, odlično uklopili u ovu bajku.

Uz pomoć čudesnih izuma Doktora Proktora, ali i poprilične doze domišljatosti i hrabrosti Mrvice i Lise, Jo Nesbo nam donosi možda tihu, ali i vrlo, vrlo zabavnu noć.

I zato, kada na Badnje veče visoko na nebu ugledate svijetleću prugu, ne sumnjajte. “Oni koji nisu pročitali ovu knjigu možda će pomisliti da je to zvijezda padalica, komet, satelit ili možda noćni let iz Pariza. No, mi ćemo znati što je to.”

Iako nam, vjerojatno, nitko neće povjerovati 😉

Søren Sveistrup, ČOVJEK OD KESTENA

Originalan naslov: Kastanjemanden
Izdavač: Fokus na Hit, 2020.

Søren Sveistrup ime je koje je poznato u Danskoj, prvenstveno zbog hit serije „The Killing“, a i kod nas postaje sve poznatije zahvaljujući njegovom romanu prvijencu – „Čovjek od kestena“.

Ovaj kriminalistički, ali dijelom i psihološki triler, mračne i napete atmosfere, donosi nam realan prikaz socijalne svakodnevice, detaljan uvid u živote glavnih junaka, od kojih su svi dobro portretirani i razrađeni, kao i brutalnog serijskog ubojicu koji sije strah širom Danske.

Glavni se junaci – Naia Thulin, samohrana majka i detektivka u Odjelu za ubojstva, koja sanja o premještaju u NC3 (Nacionalni centar za cyber kriminal), te Mark Hess – detektiv premješten iz Europola, koji ne želi biti u Kopenhagenu i radi sve da se vrati u svoj stari odjel nađu na mjestu brutalnog ubojstva, gdje je 37-godišnja Laura Kjaer stravično ubijena i ostavljena amputirane ruke, uz figuricu izrađenu od kestena.

S druge strane, još uvijek ožalošćena ministrica socijalnih pitanja, Rosa Hartung, se vraća na posao, nakon što je godinu dana oplakivala smrt 12-godišnje kćeri Kristine. Njen se ubojica, Linus Bekker, sada smješten u psihijatrijsku ustanovu, usprkos priznanju, gotovo i ne sjeća samog zločina.

Nakon identificiranja otiska na figurici kestena, ispostavlja se da je riječ upravo o Kristini Hartung, što Rosu, uz uznemirujuće prijetnje smrću, ali i ostatak njene obitelji – dodatno opterećuje.

I dok se brutalna ubojstva prepuna sakaćenja žena nižu, upravo su figurice od kestena ono što ih, uz Kristinine otiske – povezuje. Ipak, voditelj odjela Nylander, Hessu i Thulin naređuje da ignoriraju svaku vezu sa Hartrup…

Søren Sveistrup – međunarodno priznati scenarist danskog televizijskog fenomena „The Killing“, zahvaljujući njemu je osvojio razne međunarodne nagrade, a sama se serija prodala u više od stotinu zemalja. Poznat je i kao scenarist filma „Snjegović“ Joa Nesbøa. I upravo je to vidljivo i u njegovom romanu prvijencu – jasan prikaz uvjerljive kriminalističke fantastike uz fascinantno partnerstvo između detektiva od kojih je jedan usmjeren ka budućnosti izvan odjela, te drugog koji, traumatizirane prošlosti, pokazuje izuzetno malo zanimanja za slučaj.

Razvoj njihovih likova jedan je od vrhunaca romana, posebice odnos koji ima izuzetno loš početak. Hess postaje čovjek gotovo opsjednut slučajem, odlučan istražiti slučaj do samog kraja, bez obzira na posljedice, a Thulin treba vremena da Hessa počinje gledati kao predanog i efikasnog detektiva.

Svojim je debitantskim romanom autor uspio donijeti napeto, potresno štivo, prepuno napetosti koje se čita sa čvorom u želucu, te koje vas tjera da okrećete stranicu za stranicom (u mom slučaju, do ranojutarnjih sati).

Iako sam sigurna da je tron najboljeg ovogodišnjeg trilera i dalje osiguran „Kraljevstvu“ Joa Nesboa, ovaj mu se roman opasno približio. S obzirom na mračnu atmosferu i mučna, brutalna ubojstva, sigurna sam da će se svidjeti i svim ostalim ljubiteljima Scandi-noira.

S moje strane – veeelika preporuka. 👌👌👌

Carole Matthews, SREĆA ZA POČETNIKE

Originalan naslov: Happiness for Beginners
Izdavač: Mozaik knjiga, 2020.

U Buckinghamshireu, na dvadeset pet hektara prekrasne zemlje, živi 38-godišnja Molly Baker, u potpunosti posvetivši život netradicionalnoj farmi “Nada”, naslijeđenoj od njene tete Hettie.

Naime, farma je utočište, kako za životinje koje nitko nije htio, tako i za djecu koja imaju poteškoće u učenju i ponašanju. Djeca se na njoj brinu za životinje, povezuju s drugom djecom, te razvijaju samopoštovanje i samopouzdanje koje im nedostaje u životu.

U vođenju i održavanju farme Molly pomažu Bev i Alan koji smatraju da je Molly usamljena i da joj je krajnje vrijeme da pronađe nekog, no ona je fokusirana na farmu, i bar kako sama vjeruje – posve sretna tako kako jest.

Njen je život sveden na osnovne stvari – ona živi u trošnoj kamp-kućici, nema televizor, a svu energiju usmjerava na financijsko spajanje kraja s krajem.

Nakon što dobije obavijest da je zemljište na kojoj je farma smještena prodano, te da i njoj i životinjama s nje slijedi deložacija, a u školu stigne problematičan Lucas, sin tv zvijezde Shelbyja Dacrea, za Molly se njena svakodnevica nepovratno mijenja…

Zabavna, vedra i puna zanimljivih i osebujnih ličnosti – kako ljudskih, tako i životinjskih, s puno opisa farme koja zvuči kao mjesto na koje bih se rado preselila, ovo je knjiga uz koju ćete zaboraviti vrijeme i uživati u svakoj stranici.

Prvi roman ove autorice s kojim sam se susrela, ni u kom slučaju neće biti i posljednji. Veselim se novim knjigama 🙂

Matt Haig, DJEVOJČICA KOJA JE SPASILA BOŽIĆ

Originalan naslov: The Girl Who Saved Christmas
Izdavač: Mozaik knjiga, 2020.

Tajna magija! Znate li u čemu leži? One magije zbog koje sob može poletjeti u nebo? Koja pomaže Ocu Božiću da za jednu jedinu noć obiđe cijeli svijet? Ona koja može zaustaviti vrijeme i ostvariti snove?

U nadi.

U njoj leži tajna.

Bez nade, magije ne bi bilo.

Magiju ne stvara ni Otac Božić ni Blitzen ni bilo koji drugi sob u noći prije Božića.

Nju stvara svako dijete koje hoće i želi da se magija dogodi. Kad nitko ne bi priželjkivao magiju, magije ne bi ni bilo. A kako znamo da Otac Božić dolazi svake godine, sada znamo da je magija – barem neka vrsta magije – stvarna.“

No, nije oduvijek bilo tako. Vjerovali ili ne, bilo je vremena kada nije bilo nade – ni u zraku, ni u srcima djece. Vrijeme kada se nisu vješale božićne čarape, i kada nije bilo uzbuđenog trganja ukrasnog papira s darova na božićno jutro.

Bilo je to vrijeme viktorijanske Engleske, kraljice Viktrorije i Charlesa Dickensa, mačka po imenu Kapetan Čađa i djevojčice Amelie Wishart, koja je spasila Božić, ali i gotovo prestala vjerovati u magiju.

Upravo je ona bila prvo dijete koje je povjerovalo, nadalo se čaroliji i upravo je ta nada omogućila prvi Božić. Nažalost, i nju je dohvatila tmurna ruka svakodnevice i smjestila je, nakon majčine smrti, u ubožnicu – mjesto na kojem nitko nije želio biti, ali je tu završavao svatko ko je bio previše siromašan, bolestan ili bez doma i roditelja. Mjesto o kakvom je pisao i sam Dickens u svom romanu „Oliver Twist“.

Pišući ocu Božiću i tražeći pomoć za svoju smrtno bolesnu majku, nakon njene smrti, suočena sa bijedom i okrutnošću gospodina Jezovitog, Amelia gubi i put i nadu. S druge strane, Otac Božić je testiran do svojih krajnjih granica u borbi da stvari na Sjevernom polu stvari pod kontrolu. U Elfhelmu, problemi s nesretnim vilenjacima i trolovima eskaliraju i sve se više čini da će Božić biti otkazan.

Upravo je Amelijina nada ono što Otac Božić treba kako bi ponovo zapalio čaroliju magije i održao Božić, i on odlazi u potragu kako bi pronašao jedinu djevojčicu koja može spasiti Božić…

Matt Haig nam je već ispričao priču o dječaku koji je odrastao da postane Otac Božić, a ovaj nam put, zahvaljujući Mozaik knjizi, stiže ovogodišnji čarobni, svečani poklon – „Djevojčica koja je spasila Božić“.

Ova čarobna pripovijest Matta Haiga savršen je izbor za čitanje u predblagdansko vrijeme. Kao i prošlogodišnji naslov „Dječak zvan Božić“, i ona je prepuna čudesnih ilustracija Chrisa Molda, ali i osim što je savršeno prilagođena čitanju djeci, puna je šarma koji će se pobrinuti da se i mi odrasli prisjetimo čarolije Božića te ga još jednom vidimo očima djece.

„Život je poput dimnjaka. Katkada se moraš probijati kroz tamu da bi doprla do svjetlosti.“

Nada je jedna od najvažnijih stvari koju bi svatko od nas, a posebica dijete, morao imati, tako da poruka koju nam Matt Haig ovaj put šalje – da bez nade nema ni vjere u ništa, i da je upravo nada vjera u ono što bi moglo biti, pun pogodak u vrijeme u kojem živimo.

Ova bezvremenska priča, koja je na najboljem putu da postane klasikom, zaslužuje i postati dijelom tradicije svakog od nas. Donoseći savršen omjer altruističke dobrote, božićne čarolije, avanture i humora, uz prekrasne ilustracije Chrisa Molda, ovo je knjiga među čijim se stranicama događa čarolija.

Pripremite se da povjerujete još jednom…