Originalan naslov: After I Do Izdavač: Vorto Palabra, 2021.
Nakon jedanaest godina veze, Lauren i Ryan su došli do točke kada je i najmanja sitnica dovoljna da planu jedno na drugo. Njihov je brak ustajao, a oni, nekoć ludo zaljubljeni, više nisu sretni i jedva se podnose.
I zato smišljaju nekonvencionalan plan – razdvojit će se na godinu dana, uz samo jedno pravilo – bez komuniciranja jedno s drugim, a sve u svrhu kako bi poradili na sebi, ali i načinu da ožive ljubav i strast. Sve ostalo je dopušteno.
I to je ono što mi se, čitajući, činilo kao glavnim razlogom ovakvog načina rješavanja bračnih problema (jer, možda je problem u meni, no ja bih kao prvi izbor odabrala razgovor, a nakon toga i bračnog savjetnika) – izgovor da spavaju s drugima, te se nakon godine dana vrate jedno drugom. A problemi će se kroz tih godinu dana riješiti sami…
I, iako mi se u pravilu svidjela – zbog duhovitosti, pojedinih citata, i općenito glavne pouke romana – nikad ne odustaj – smatram je poprilično amerikaniziranom i naivnom. Na momente sam imala dojam da čitam scenarij za film, naravno, onaj s neizostavnim happy endom.
Drago mi je da ju je i većina cura iz book cluba doživjela slično
Moj prvi doticaj s književnošću malog emirata smještenog između Iraka i Saudijske Arabije, u dijelu jedne od najsušnijih i najmanje gostoljubivih pustinja na Zemlji, upravo je ovaj roman, nagrađen prestižnim arapskim Bookerom, mladog kuvajtskog pisca Sauda Al Sanusija.
Ovaj – jedan od najsnažnijih glasova mlade arapske proze – svojim je prethodnim djelom, romanom o ratom zahvaćenu Kuvajtu budućnosti – Mamma Hissa’s Mice – završio na listi zabranjenih knjiga, ali i u užem izboru za prestižnu nagradu „Sheikh Zayed“.
U svojim se romanima bavi bolnim točkama arapske kulture i kuvajtskog života, te odnosom prema imigrantima, povijesti i politici. Likom Josea Mendoze, odnosno Ise Al Tarufa, pruža nam uvid u stroge kuvajtske društvene norme i običaje, te se osim temom identiteta i pripadanja, bavi i pitanjima nacionalnih, rasnih, klasnih i vjerskih pitanja.
Roman „Bambusova stabljika“ dobitnik je Međunarodne nagrade za arapsku prozu, izabran zbog svojih književnih kvaliteta – posebice „društvenog i humanitarnog sadržaja“, a pričom je fokusiran na mladog Josea, dijete miješanog braka, koji po rođenju pripada kulturama svojih roditelja, no ne uspijeva se u potpunosti integrirati ni u jednu od njih. On je Kuvajćanin koji izgleda kao Filipinac, i Filipinac koji traži put do očeve domovine. Jose i Isa ista su osoba… Ili možda ne.
Kada mlada Josephine doputuje u Kuvajt, kako bi izbjegla sestrinu sudbinu prodavanja tijela u svrhu prehranjivanja obitelji, i ne sluteći kuda će je ta ljubav odvesti, zaljubljuje se u Rashida, nasljednika obitelji kod kojih radi kao sobarica. Obitelji vlada matrijarh, čvrsto se držeći tradicionalnih vrijednosti, iako se Rashid bori s krutim ograničenjima doma i kulture kojoj pripada.
Društveni pritisci i konformizam obitelji Al-Taruf, koja ne može prihvatiti spoznaju da se njihov sin jedinac oženio filipinskom sluškinjom, okončavaju njihov brak. Josephine se s djetetom vraća na Filipine, gdje nastavljaju živjeti sa djedom i tetkom, u svijetu u kojem prije svega dominiraju siromaštvo i zlostavljanje.
Kuvajt – domovina njegovog oca – raj je izgrađen pričama njegove majke, a Jose čvrsto vjeruje da je njegovo pravo mjesto upravo tamo. Nakon njegovog nestanka u Iraku, Ghassan, Rashidov najbolji prijatelj, preuzima brigu o Joseu, i vraća ga u Kuvajt, izazivajući krizu u obitelji Al-Taruf.
Okružen bogatstvom, no ne i ljubavlju i prihvaćanjem obitelji i zemlje čije je oduvijek želio biti dio, Jose – sada Isa – na teži način shvaća da raj ne postoji, te da mora pronaći svoje pravo ime, religiju i mjesto kojem doista pripada…
Secirajući stroge hijerarhije kuvajtskog društva u kojem su obiteljsko ime, odanost obitelji i ponos na to najvažniji, Saud Al Sanusi donosi prikaz opsesivne prirode društva koje se ogleda u običajima, a predrasude se probijaju kroz društvene slojeve, čvrsto zauzdane tradicijom. Važan je Kuvajt: tko pripada, a tko ne, tko je važan, a tko je, bez ikakve suosjećajnosti, gurnut pod tepih.
Donoseći maestralnu priču o migraciji, želji za pripadanjem, ali svojevrsnu društvenu kritiku, ovo je pogled na univerzalnu borbu identiteta, rase i klase, dok se sijeku između dva različita društva: ono kuvajtsko, i filipinsko.
Originalan naslov: Wonders of the World Izdavač: Profil, 2021.
Prvi popis svjetskih čuda sačinjen je navodno između 150.i 120. godine pr. Krista, a sačinio ga je grčki pjesnik Antipatros iz Sidna. Koji je bio povod tome, nije poznato, no na njemu se našlo sedam građevina kojima je svojim suvremenicima nudio samo aktualne znamenitosti poput Keopsove piramide, Semiramidinih visećih vrtova, Zeusovog kipa u Olimpiji ili Aleksandrijskog svjetionika.
Do danas je od tih sedam čuda ostala sačuvana samo Keopsova piramida, a prema današnjem, prošireni popis čuda sadrži i suvremenije atrakcije poput Eiffelovog tornja, Golden Gate mosta, Dvorca Versailles, Sueskog kanala ili Stolne crkve u Milanu.
Upravo je njima Daniela Celli posvetila ovaj atlas, ilustriran od strane Giulie Lombardo. No, ona se čitatelju gotovo i ne obraća – svaku od znamenitosti predstavlja jedna od poznatih ličnosti na neki način povezana s njom.
Zahvaljujući njima, čitatelj ima priliku bolje shvatiti način, doba i okolnosti u kojima su te građevine nastale, čuti mnogo drevnih legendi, ali i zanimljivih činjenica, za koje vjerojatno dosad nije čuo.
Svako predstavljanje započinje pozdravom na jeziku zemlje u kojoj se znamenitost nalazi, a na kraju svake priče nalazi se preporuka za posjet drugoj znamenitosti čime se čitatelja potiče na istraživanje, ali i inspirira na putovanje, istraživanje i promatranje svijeta oko sebe.
Impresivnih dimenzija, jednostavnih ilustracija, lako čitljivog i razumljivog teksta, ovo je atlas koji će se svidjeti i onim nešto mlađim čitateljima.
U osvit četrdesetih godina 20. stoljeća, u poljoprivrednom kraju Terre d’Arneo, u siromašnoj obitelji nadničara odrastaju dvije sestre: mlađa, znatiželjna Angelina i protagonistica ove priče – povučena Teresa.
Kad otac obitelji ode u rat i ostavi je samu sa kćerima, njihova majka Caterina na raspolaganju ima samo svoju ljepotu – “prokletstvo” na koje je svekrva uporno upozorava – kako bi prehranila djecu…
Povezanost s lokalnim moćnikom, barunom Personeom potiče zlurada šaputanja i ogovaranja s kojima se svaka žena iz obitelji drugačije nosi.
Osim s uskogrudnošću i zagušljivom stvarnošću mjesta koji krade snove i prigušuje očekivanja, tračevima i klevetama, detaljno je opisana i njihova borba sa siromaštvom, glađu, ratom i nasiljem koje, kao i mnoge žene bez zaštite, nisu mogle izbjeći.
Protežući se na poprilično veliko i sadržajno vremensko razdoblje, ovaj je roman podijeljen na više dijelova koji odgovaraju različitim fazama života glavnih protagonista, no prvenstveno je orijentiran na odnos između Terese i Angeline.
Teresa, starija od njih dvije, fizički je manje upadljiva i zatvorenijeg karaktera, no prvenstveno i zadovoljnija te prilagođenija životu koji žive, dok Angelina – mlađa, prelijepa i samouvjerena, sanja o odlasku iz rodnog mjesta i životu koji gleda u filmovima.
Ova priča o ljubavi i mržnji prema lijepoj, ali siromašnoj zemlji, teškom životu u kojem se siromašni uvijek povijaju želji i moći bogatih, ujedno je i priča o potrazi za svojim mjestom i ulogom u svijetu, idealan izbor za sve zaljubljenike u Italiju i obiteljske priče.
Originalan naslov: If the Duke Demands Izdavač: Mozaik knjiga, 2022.
Prvim iz serijala “Kako ukrotiti Carlisleove” , romanom ‘Ako vojvoda zatraži’, Mozaik knjiga nam predstavlja novu autoricu povijesnih romansi – Annu Harrington, kao i novu obitelj koja bi lako mogla stajati rame uz rame popularnim Bridgertonima…
Miranda Hodgkins oduvijek želi samo jedno: udati se za Roberta Carlislea. Nakon što shvati da se on sprema zaprositi drugu, odlučuje se na drastičan korak – nakon bala pod maskama obitelji Carlisle, Miranda se smjelo ušulja u Robertove odaje kako bi ga zavela.
Plan funkcionira i više no dobro sve dok ne shvati da je pogriješila sobu i da maskirani muškarac s kojim je izmijenila savršen poljubac nije Robert, već njegov stariji brat – Sebastian, vojvoda od Trenta.
Oboje užasnuti, sklapaju dogovor – Sebastian će joj pomoći osvojiti srce njegova brata ako mu ona pomogne pronaći ženu dostojnu titule vojvotkinje.
Još jedan dobar plan koji brzo izmiče kontroli, jer što više svaki od njih pokušava ispuniti svoj dio pogodbe, to ga manje želi ispuniti.
Zabavna i duhovita povijesna romansa, sarkazmu i podbadanjima skloni likovi, kao i dobra doza vrućih scena, odličan su recept za ovaj žanr. Volite li povijesne ljubavne romane – ne duljite, i upoznajte obitelj Carlise.
Originalan naslov: Tesla: Inventor of the Electrical Age Izdavač : Planetopija, 2014.
Fizičar, kemičar i matematičar koji je osmislio više od 700 patenata, izumitelj koji je zamislio i praktičnom učinio suvremenu uporabu električne energije, načinio prvi elektromotor na izmjeničnu struju, istraživao rendgenske zrake, pridonio osnovnim saznanjima o kozmičkim zrakama i potpisao dinamičnu teoriju gravitacije… Sve je to Nikola Tesla.
Visokih moralnih i etičkih načela, koje je propovijedao tijekom čitavog života, zacrtao je određene standarde – ne samo u tehnološkom napretku – već i u ljudskom ophođenju tehnološkim dostignućima.
Bio je genijalan izumitelj, čovjek ispred svoga vremena, ali i pripadnik njujorškog visokog društva, usprkos svojim neobičnim i ekscentričnim navikama.
Ova je studija rezultat sveobuhvatnih istraživanja Teslina života i rada koja ga smješta u kontekst njegova vremena, istražuje njegove obiteljske korijene, ideale koji su ga vodili, izvorište njegova genija i njegovih izuma, a o njenoj kvaliteti najbolje govori nominacija za nagradu Royal Society Winton u kategoriji znanstvene knjige, ali i proglašenje jednom od najboljih znanstvenih knjiga na Amazonu.
Ukoliko želite naučiti više o vjerojatno najgenijalnijem umu nakon Leonarda Da Vincija – ovo je savršen izbor za vas.
Ja sam baš uživala u čitanju. Poučno, zanimljivo i inspirativno.
Originalan naslov: The Secret Life of Bees Izdavač: Planetopija, 2022.
Pčele, te male marljive radilice, ujedno i neizmjerno važni stanovnici našeg planeta, od davnina su dio našeg života – prema nekim istraživanjima već 110 milijuna godina – i oduvijek nas zadivljuju svojom inteligencijom i načinom života.
Jeste li znali da pčele vole plesati i da je to jedinstveni način komunikacije u životinjskom svijetu? Ili da imaju nevjerojatan njuh, čak 40 puta jači od ljudskog i gotovo dvostruko bolji od njuha psa tragača, koji im pomaže, čak i u mrklom mraku, odabrati najbolje cvijeće?
U knjizi „Kako žive pčele“, ispričane kroz oči Brujalice, male pčele medarice učimo o životnom ciklusu pčela, njihovoj anatomiji, načinu skupljanja nektara i izrade meda, vrstama pčela i njihovom životu unutar košnice, kao i činjenici zbog čega su tako važne za ljude.
Ove su informacije popraćene i narodnim, folklornim pričama iz čitavog svijeta a posebno je upečatljiva, i često citirana Einsteinova rečenica da bi ljudska vrsta, da pčele nestanu s našeg planeta, izumrla za manje od 4 godine.
Razlog tome je i činjenica da se samo oko 10% biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90% oprašuju insekti, a najvažnije među njima su upravo – pčele. Zadužene su za oprašivanje više od 250.000 biljnih vrsta, a smatra se da bi čak 60% voća i povrća koje danas konzumiramo, bez njih, nestalo.
Autorica, Moira Butterfield poznata je po brojnim dječjim knjigama, nagrađivanim radovima za mlađe od 5 godina, ali i povijesnu, znanstvenu i prirodoslovnu literaturu.
U suradnji sa ilustratoricom Vivian Mineker, ovaj nam put predstavlja čaroban vodič za pčele koji sadrži savršen omjer podataka, ali i fantazije, uz raskošne i detaljne ilustracije koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Mnoštvo podataka o tome kako i gdje pčele žive, kako komuniciraju i zašto su tako važne za sve nas, ljude, biljke i životinje u ovoj je slikovnici ilustrirano pričama i legendama o pčelama iz cijelog svijeta, pa će djecu i poučiti i zabaviti, te potaknuti da i sami postanu prijatelji i čuvari pčela, ali i da više nikad ne gledaju istim očima ove zadivljujuće životinje…
Nakon „Priča o neustrašivim hrvatskim ženama“ Tatjane Barat o ženama pionirkama u svojim zanimanjima, Iris Illyrica je izdala i sumirani prikaz portreta pedeset, većinom suvremenih, žena koje su promijenile Hrvatsku.
Među portretiranim ženama su liječnice Vesna Bosanac i Nela Sršen, književnice Julijana Matanović, Sanja Pilić i Slavenka Drakulić, umjetnice Marija Braut i Marija Ujević Galetović, astrofizičarka Vernesa Smolčić, novinarka Maja Sever, filozofkinja Nedežda Čačinović, političarke Savka Dabčević Kučar i Kolinda Grabar Kitarović…
Ilustracije kojima su, uz popratan tekst, predstavljene su djelo 23 hrvatske ilustratorice i svaka je dala dostojan obol ovim imenima, te su zajednički stvorile prekrasna umjetnička djela.
Prema najavi, u samom se odabiru posebno pazilo da bude zastupljena što šira lepeza zanimanja kako bi se potaklo djevojčice i mlade da sanjaju velike snove i vjeruju da mogu postati što god žele.
Žene koje su predstavljene su „neumorne sutkinje“, humanitarke, novinarke, značajne političarke, sportašice, te talentirane umjetnice. Svaka je od njih svojim djelovanjem pomicala granice, a uz vlastito obrazovanje, nesebično pomagala i drugima.
Iako je knjiga namijenjena prvenstveno djeci i mladima u rasponu od 12 do 18 godina, vjerujem da će se i stariji rado podsjetiti na ova imena žena koje nas sve svojim uspjehom mogu inspirirati.
Prema informacijama koje sam pronašla na internetu, putujuća izložba „Neustrašive žene“ sa prikazom 100 ilustracija žena koje su promijenile hrvatsku povijest, ponovo kreće s 8. ožujkom, u Jastrebarskom. Nakon toga kreće put Rovinja, Nove Gradiške, Pakraca, Slavonskog Broda, Virovitice, Preloga, Zaprešića te Karlovca.
Ukoliko ćete biti u prilici, nemojte propustiti ovu izložbu, jer njena je namjera potaknuti svakoga od nas da istraži povijest i ulogu ovih žena, ali i „ohrabri mlade naraštaje da vjeruju u vlastite mogućnosti te ustraju u svojim željama i namjerama vođeni primarno humanim, etičkim i moralnim vrijednostima koje za rezultat mogu imati samo opće dobro i boljitak svih nas, a ne samo pojedinaca.“
Impozantan, izoliran hotel „Le Sommet“, visoko u švicarskim Alpama, posljednje je mjesto na kojem Elin Warner želi biti. No, kako je na svojevrsnom neplaćenom godišnjem od svog posla u policiji, a poziv na proslavu nedavnih zaruka otuđenog brata je stigao iz vedra neba, nema previše izbora nego prihvatiti.
Na put se uputila sa dečkom Willom koji tih par dana namjerava iskoristiti kao priliku da poprave vezu koja se posljednjih mjeseci nalazi na prekretnici.
Stigavši malo pred prijeteću oluju, Elin od samog početka osjeća negostoljubivost elitnog odmarališta smještenog u zgradu koja je izvorno bila sanatorij za tuberkulozu. Iako moderan i zadivljujuće lijep, nešto u vezi njega je – kao i njen brat Isaac – čini nervoznom.
Isaacova zaručnica, Laure nekadašnja je Elinina najbolja prijateljica, sada radi kao pomoćnica upravitelja hotela, pa kada sljedećeg jutra netragom nestane, prva je pomisao da će se uskoro pojaviti s logičnim objašnjenjem…
No, oluja se pogoršava, prekida se mogućnost pristupa hotelu, a ostali gosti počinju sve više paničariti – posebice kada otkriju tijelo jedne od zaposlenica u bazenu hotela. Užasnom prizoru mlade žene ubrzo se pridružuje i tijelo jednog od arhitekata koji su radili na preuređenju Sanatorija, a Elin nema drugog izbora nego započeti istragu nadajući se da će preduhitriti tajanstvenog ubojicu koji za osobom ostavlja osakaćene žrtve…
Sarah Pearse novo je ime na našoj književnoj sceni, a za svoj je debitantski roman i stvaranje pomalo mračne atmosferske misterije iskoristila izolirano mjesto tajanstvene prošlosti i surovo vrijeme čime je osigurala napetu radnju i želju da se knjiga ne ispusti iz ruku do samog kraja.
Sanatoriji i bolnice u 18. i 19. stoljeću često su bili samo paravan za „rješavanje“ žena koje se nisu uklapale u sliku društva u kojem su živjele. Obitelji bi ih smjestile u neku od institucija gdje bi često bile podvrgavane mučenjima, ponižavanjima i nedozvoljenim eksperimentima, tako da je odabir jedne od njih kao mjesta radnje, gotovo siguran recept za uspjeh.
Zlokobnoj atmosferi pridonosi i Elinino psihološko stanje – tjeskoba, napadi panike i problemi s astmom, kao i obiteljska tajna s kojom se godinama bori.
S moje strane velika preporuka, već sad s nestrpljenjem očekujem nastavak!
Originalan naslov: Se pa oss na Izdavač: Fraktura – najbolja literatura , 2022.
„Požuda je pločica domina: do nas dolazi nenajavljena, a ako nam sklizne iz ruku, može pokrenuti ili srušiti sve. Hans Kassajordet upoznaje Harriet Aakre. Pedesetogodišnjak u drugom braku i novopečena majka jedno su drugom isprva antipatični, no unatoč tome osjećaju uzajamnu privlačnost. Riječ po riječ, poruku po poruku, susret po susret – pločica je pala, a vrtoglavi ples njihova zaljubljivanja i žudnje u sebe će uskoro uvući sve oko njih: supružnike i djecu, prijatelje i kolege, pa čak i stare ljubavi.“
Geir Gulliksen poznati je norveški pisac i urednik izdavačke kuće. Već se svojim prethodnim romanom – „Priča o braku“ koja je nominirana i za prestižnu nagradu Nordijskog vijeća – istaknuo kao pisac koji piše o suvremenom skandinavskom društvu, rodnim ulogama, obiteljskom životu i seksualnosti kao žarišnom točkom.
„Jedini način da se riješite iskušenja jest da mu se prepustite“ rekao je Oscar Wilde. A Hans mu se, poput pravog klišeiziranog srednjovječnog muškarca u krizi srednjih godina, prepušta. Ne samo pri prvom susretu s Harriet, već i u tjednima i mjesecima koji dolaze.
Sam sebe tješi da je to privremeno, da je imajući aferu sretniji, a samim time to je dobro i za njegovu suprugu, u čemu uspijeva sve dok situacija u potpunosti ne izmakne kontroli, baš kao i njegov fino posložen život.
Roman „Gle nas sad“, nimalo originalna priča o starijem muškarcu, mlađoj ženi, leži, nevjeri i strasti – sve po poznatom i banalnom obrascu, šokira već prvim poglavljem, te nastavlja šokirati kroz daljnje opise, što seksualnih sklonosti, što načinom na koji glavni lik rješava (pre)glasno plakanje gladnog djeteta…
Zaljubljivanje, maštanje, seksualna požuda, laž i spletke odlike su društva oko kojih autor gradi svijet svojih likova. Knjiga započinje i završava pričom iz Hansove perspektive, dok se na polovici priča premješta u onu njegove žene Ingunn, da bi priču završio kao svojevrstan početak za svakog od likova…
Klizeći između komičnog, neugodnog i dubokoumnog, „Gle nas sad“ je doista sumorno štivo za sve nas koji još uvijek vjerujemo u brak, vjernost i povjerenje, ali i oštrouman portret društva koje čovjeka oblikuje da udovoljava okolini, iako to i nije ono što doista osjeća/misli, dok ono što uistinu jest – može biti tek u privatnosti vlastitog doma…
From.Cover.To.Cover 