Originalan naslov: Bienes historie
Izdavač: Naklada Ljevak, 2018.
Kina, 2098.
Pčele su potpuno nestale sa lica Zemlje prije više od pola stoljeća, što je prisililo ljude da sami preuzmu njihovu ulogu. Kako bi preživjeli, čitave dane vrše mukotrpan proces ručnog oprašivanja, a djeca se osposobljavaju za posao čim krenu u školu, da bi s navršenih osam godina počeli raditi u polju.
Kao i svaki roditelj, Tao želi najbolje za svog trogodišnjeg sina Wena. Prije svega, da ima priliku za boljim životom, pa svoje rijetko slobodno vrijeme provodi podučavajući ga kako bi mogao pohađati specijalnu školu za obuku vodstva i izbjeći život mukotrpnog rada.
Kada se na izletu u prirodu Wen misteriozno sruši i padne u komu, a vlada ga u potpunosti izolira od nje i javnosti bez ikakvog objašnjenja, Tao kreće u potragu za njim istovremeno žrtvujući sve…
Engleska, 1851.
William je biolog čija su akademska specijalnost superorganizmi – pojedinačni insekti koji zajedno funkcioniraju kao jedan organizam, te trebaju jedno drugo kako bi opstali kao cjelina. Nakon omaložavanja od strane mentora jer je žrtvovao posvećenost pozivu potrebama sve veće obitelji, zapao je u depresiju iz koje se ne može izvući.
Kada se njegova strast napokon ponovo rasplamsa, postaje opsjednut razvojem savršene košnice koja će koristiti kako pčelama, tako i pčelarima. Želi da njegov, u potpunosti nezainteresiran za očeve pokušaje da ga uključi u obiteljski posao, sin Edmund nastavi istraživanje, pritom ne primjećujući pravog nasljednika svog istraživanja…
SAD, 2007.
George potječe iz duge generacije pčelara. Cijeli je svoj život posvetio farmi pčela i osiguravanju da njegove pčele budu zadovoljne i uspješne. Želi da njegov sin Thomas preuzime farmu, no njega više zanima studij i novinarska karijera.
Kada pčele širom SAD-a počinju ugibati, budućnost njihove farme postaje neizvjesna…
Priča koja prikazuje globalno relevantnu temu, a u kojoj se susreću prošlost, sadašnjost i budućnost, i u kojoj su sva tri protoganista, iako razdvojeni stoljećima, međusobno povezani vlastitim doprinosom svojim svakodnevnom borbom za obitelj i utjecajem na sudbinu čovječanstva, moj je prvi susret s ovom hvaljenom autoricom.
Iako odlično opisana, tema obiteljske disfunkcionalnosti ovaj put pada u sjenu s obzirom na nedavne događaje u neposrednoj okolici – vijesti o masovnom ugibanju pčela čija bi posljedica mogla biti budućnost opisana upravo u ovom romanu.
Prikaz neizbježnih promjena potaknutih našim odnosnom prema prirodi, nažalost, aktualniji je nego ikad. Posljedice koje bi mogle slijediti su kataklizmične – bez pčela, nema ni oprašivanja. Nema plodova, odnosno – nema hrane.
Jer, budimo realni, poljoprivreda bez pčela nema šanse. Hektari i hektari procvalih biljaka ne vrijede ništa bez ovih malih radnika koji prenose pelud s cvijeta na cvijet, tako da distropijska budućnost s kojom nas upoznaje autorica, u kojoj svaki pojedinac mora za zalogaj hrane raditi od ranog djetinjstva, samo na prvi pogled zvuči nevjerojatno.
Pojam koji koristi Maja Lunde – „Kolaps“ – nastao je 2006. godine kada je primijećeno masovno izumiranje pčelinjih zajednica nastalih kada pčele radilice odluče napustiti svoje zajednice, ostavljajući u košnicama maticu, hranu i nerazvijene pčele. Bez njih – iste su osuđene na propast. Uzrok Kolapsu je jasan – Čovjek.
Povezujući svoje protagoniste, ne samo obiteljskim tragedijama, već metaforom pčela, autorica nas još jednom podsjeća da smo svi, na stranu vlastita svrha i smisao svakog od pojedinaca, dio veće zajednice.
Ova prekrasna, melankolična i utješna priča savršeno je u svoju radnju o obiteljskim odnosima ukomponirala priču o pčelama i našem odnosu prema prirodi, potičući nas na razmišljanje, ali nudeći nam istovremeno utjehu i nadu u bolje sutra. 😊
From.Cover.To.Cover 