Mjesec: Ožujak 2022.

Izdavač: Iris Illyrica, 2020.

Nakon „Priča o neustrašivim hrvatskim ženama“ Tatjane Barat o ženama pionirkama u svojim zanimanjima, Iris Illyrica je izdala i sumirani prikaz portreta pedeset, većinom suvremenih, žena koje su promijenile Hrvatsku.

Među portretiranim ženama su liječnice Vesna Bosanac i Nela Sršen, književnice Julijana Matanović, Sanja Pilić i Slavenka Drakulić, umjetnice Marija Braut i Marija Ujević Galetović, astrofizičarka Vernesa Smolčić, novinarka Maja Sever, filozofkinja Nedežda Čačinović, političarke Savka Dabčević Kučar i Kolinda Grabar Kitarović…

Ilustracije kojima su, uz popratan tekst, predstavljene su djelo 23 hrvatske ilustratorice i svaka je dala dostojan obol ovim imenima, te su zajednički stvorile prekrasna umjetnička djela.

Prema najavi, u samom se odabiru posebno pazilo da bude zastupljena što šira lepeza zanimanja kako bi se potaklo djevojčice i mlade da sanjaju velike snove i vjeruju da mogu postati što god žele.

Žene koje su predstavljene su „neumorne sutkinje“, humanitarke, novinarke, značajne političarke, sportašice, te talentirane umjetnice. Svaka je od njih svojim djelovanjem pomicala granice, a uz vlastito obrazovanje, nesebično pomagala i drugima.

Iako je knjiga namijenjena prvenstveno djeci i mladima u rasponu od 12 do 18 godina, vjerujem da će se i stariji rado podsjetiti na ova imena žena koje nas sve svojim uspjehom mogu inspirirati.

Prema informacijama koje sam pronašla na internetu, putujuća izložba „Neustrašive žene“ sa prikazom 100 ilustracija žena koje su promijenile hrvatsku povijest, ponovo kreće s 8. ožujkom, u Jastrebarskom. Nakon toga kreće put Rovinja, Nove Gradiške, Pakraca, Slavonskog Broda, Virovitice, Preloga, Zaprešića te Karlovca.

Ukoliko ćete biti u prilici, nemojte propustiti ovu izložbu, jer njena je namjera potaknuti svakoga od nas da istraži povijest i ulogu ovih žena, ali i „ohrabri mlade naraštaje da vjeruju u vlastite mogućnosti te ustraju u svojim željama i namjerama vođeni primarno humanim, etičkim i moralnim vrijednostima koje za rezultat mogu imati samo opće dobro i boljitak svih nas, a ne samo pojedinaca.“

Originalan naslov: The Sanatorium
Izdavač: PULS – Čitaj najbolje, 2022.

Impozantan, izoliran hotel „Le Sommet“, visoko u švicarskim Alpama, posljednje je mjesto na kojem Elin Warner želi biti. No, kako je na svojevrsnom neplaćenom godišnjem od svog posla u policiji, a poziv na proslavu nedavnih zaruka otuđenog brata je stigao iz vedra neba, nema previše izbora nego prihvatiti.

Na put se uputila sa dečkom Willom koji tih par dana namjerava iskoristiti kao priliku da poprave vezu koja se posljednjih mjeseci nalazi na prekretnici.

Stigavši malo pred prijeteću oluju, Elin od samog početka osjeća negostoljubivost elitnog odmarališta smještenog u zgradu koja je izvorno bila sanatorij za tuberkulozu. Iako moderan i zadivljujuće lijep, nešto u vezi njega je – kao i njen brat Isaac – čini nervoznom.

Isaacova zaručnica, Laure nekadašnja je Elinina najbolja prijateljica, sada radi kao pomoćnica upravitelja hotela, pa kada sljedećeg jutra netragom nestane, prva je pomisao da će se uskoro pojaviti s logičnim objašnjenjem…

No, oluja se pogoršava, prekida se mogućnost pristupa hotelu, a ostali gosti počinju sve više paničariti – posebice kada otkriju tijelo jedne od zaposlenica u bazenu hotela. Užasnom prizoru mlade žene ubrzo se pridružuje i tijelo jednog od arhitekata koji su radili na preuređenju Sanatorija, a Elin nema drugog izbora nego započeti istragu nadajući se da će preduhitriti tajanstvenog ubojicu koji za osobom ostavlja osakaćene žrtve…

Sarah Pearse novo je ime na našoj književnoj sceni, a za svoj je debitantski roman i stvaranje pomalo mračne atmosferske misterije iskoristila izolirano mjesto tajanstvene prošlosti i surovo vrijeme čime je osigurala napetu radnju i želju da se knjiga ne ispusti iz ruku do samog kraja.

Sanatoriji i bolnice u 18. i 19. stoljeću često su bili samo paravan za „rješavanje“ žena koje se nisu uklapale u sliku društva u kojem su živjele. Obitelji bi ih smjestile u neku od institucija gdje bi često bile podvrgavane mučenjima, ponižavanjima i nedozvoljenim eksperimentima, tako da je odabir jedne od njih kao mjesta radnje, gotovo siguran recept za uspjeh.

Zlokobnoj atmosferi pridonosi i Elinino psihološko stanje – tjeskoba, napadi panike i problemi s astmom, kao i obiteljska tajna s kojom se godinama bori.

S moje strane velika preporuka, već sad s nestrpljenjem očekujem nastavak! 

Originalan naslov: Se pa oss na
Izdavač: Fraktura – najbolja literatura , 2022.

„Požuda je pločica domina: do nas dolazi nenajavljena, a ako nam sklizne iz ruku, može pokrenuti ili srušiti sve. Hans Kassajordet upoznaje Harriet Aakre. Pedesetogodišnjak u drugom braku i novopečena majka jedno su drugom isprva antipatični, no unatoč tome osjećaju uzajamnu privlačnost. Riječ po riječ, poruku po poruku, susret po susret – pločica je pala, a vrtoglavi ples njihova zaljubljivanja i žudnje u sebe će uskoro uvući sve oko njih: supružnike i djecu, prijatelje i kolege, pa čak i stare ljubavi.“

Geir Gulliksen poznati je norveški pisac i urednik izdavačke kuće. Već se svojim prethodnim romanom – „Priča o braku“ koja je nominirana i za prestižnu nagradu Nordijskog vijeća – istaknuo kao pisac koji piše o suvremenom skandinavskom društvu, rodnim ulogama, obiteljskom životu i seksualnosti kao žarišnom točkom.

„Jedini način da se riješite iskušenja jest da mu se prepustite“ rekao je Oscar Wilde. A Hans mu se, poput pravog klišeiziranog srednjovječnog muškarca u krizi srednjih godina, prepušta. Ne samo pri prvom susretu s Harriet, već i u tjednima i mjesecima koji dolaze.

Sam sebe tješi da je to privremeno, da je imajući aferu sretniji, a samim time to je dobro i za njegovu suprugu, u čemu uspijeva sve dok situacija u potpunosti ne izmakne kontroli, baš kao i njegov fino posložen život.

Roman „Gle nas sad“, nimalo originalna priča o starijem muškarcu, mlađoj ženi, leži, nevjeri i strasti – sve po poznatom i banalnom obrascu, šokira već prvim poglavljem, te nastavlja šokirati kroz daljnje opise, što seksualnih sklonosti, što načinom na koji glavni lik rješava (pre)glasno plakanje gladnog djeteta…

Zaljubljivanje, maštanje, seksualna požuda, laž i spletke odlike su društva oko kojih autor gradi svijet svojih likova. Knjiga započinje i završava pričom iz Hansove perspektive, dok se na polovici priča premješta u onu njegove žene Ingunn, da bi priču završio kao svojevrstan početak za svakog od likova…

Klizeći između komičnog, neugodnog i dubokoumnog, „Gle nas sad“ je doista sumorno štivo za sve nas koji još uvijek vjerujemo u brak, vjernost i povjerenje, ali i oštrouman portret društva koje čovjeka oblikuje da udovoljava okolini, iako to i nije ono što doista osjeća/misli, dok ono što uistinu jest – može biti tek u privatnosti vlastitog doma…