Mjesec: Rujan 2021.

Originalan naslov: Sjalusimannen og andre fortellinger
Izdavač: Fokus na Hit, 2021.

Jo Nesbø već duže je vrijeme sinonim za vrhunski, napeti triler, a u ovom nam se novitetu u izdanju „Fokus na Hit“ predstavlja i kao autor poprilično mračne i zanimljive zbirke priča kojima nas vodi na putovanje reakcijama poremećenih umova i osvetoljubivih ljubavnika.

I u njima je uspješno iskoristio svoju vještu karakterizaciju likova, stvaranje napetosti i sklonost šokantnim zaokretima vješto ih ukomponiravši u svih sedam priča, od kojih je upravo naslovna – Stručnjak za ljubomoru – najduža i meni osobno – najbolja.

U njoj glavni lik – inspektor grčke policije, zahvaljujući skupo plaćenim lekcijama iz privatnog života postavši stručnjak za slučajeve motivirane ljubomorom, biva pozvan na otok Kalimnos, kako bi pomogao rasvijetliti nestanak njemačkog turista. Je li njegov brat blizanac doista nevin kao što se pokušava prikazati? Ili je i u ovom slučaju sudbini mladog muškarca kumovalo zelenooko čudovište ljubomore?

Kao i u ostalim pričama – ženi koja saznaje da je muž vara s najboljom prijateljicom, a ona odlučuje skončati život, vozaču taksija koji u poslodavčevom automobilu pronalazi ženinu naušnicu ili službeniku za zbrinjavanje otpada koji doista čisti za sobom – Nesbo se bavi snažnim ljudskim emocijama – ljubomore, žudnje i nevjere – i njihovim mogućim posljedicama kada se iste zakotrljaju poput lavine.

“Kažu da osjećam ljubomoru. To je, naravno, pogrešno. Ljubomora nema poseban miris, boju ili zvuk. Ali ima svoju priču. Slušajući tu priču, i ono što se govori i ono što se skriva, mogu utvrditi je li to očajna, ozlijeđena životinja s kojom se suočavam. Slušam i znam. Znam jer ja, Nikos Balli, slušam. Znam, jer sam i sama tako ozlijeđena životinja.”

U društvu je ustaljena izreka da „Gdje ima ljubavi, ima i ljubomore“, i većina ljudi ljubomoru, barem kada je riječ o ljubavnim odnosima, doživljava kao dokaz ljubavi. No, ona se najčešće ipak pojavljuje kao posljedica nezdravog odnosa, ili još češće – nezrelih osobnosti. Malo je pojedinaca koji nikada nisu osjetili ljubomoru, no ako je riječ o bliskim odnosima, bili oni ljubavni, prijateljski ili obiteljski, iako nije rijetka, ne znači da je sasvim prirodna i zdrava.

Pojavom ljubomore, javlja se osjećaj ugroženosti, nesigurnosti, bespomoćnosti, osjećaj izdaje… miješaju se strah i ljutnja, a posljedice mogu biti nemir, tjeskoba, anksioznost, pa i depresija. U ovom slučaju, autor ih je doveo do krajnosti i pokazao što su posljedice kada se ti osjećaji otmu kontroli.

Iako sve priče nisu, barem po meni, kvalitetom na istoj razini, sve imaju kao zajedničko – neobičnost i onaj poseban smisao za humor. Sve su predstavljene van dosad poznatog okvira žanra ovog višestruko nagrađivanog autora, i njima je čitateljima podario stranice u kojima će bezbrižno uživati, iako sluteći pokoji od raspleta…

Originalan naslov: The World’s Worst Parents
Izdavač: Mozaik knjiga, 2021.

Djecu širom svijeta oduševio je svojim knjigama o najgoroj djeci na svijetu, upoznao ih s najgorim nastavnicima na svijetu, a sada je red da nas svjetski poznati književnik i komičar – David Walliams – upozna i sa najgorim roditeljima na svijetu.

I, ako mislite da pretjeruje kada kaže da je ovo zbirka najgorih roditelja, da je samo riječ o skupini koja katkad pretjera i povremeno osramoti svoju djecu – vjerujte mi – nije! 

Ovo nisu roditelji koji katkad pljunu u maramicu da ti obrišu nešto s lica, voze te u kolicima koja si davno prerastao, ili ti daju velike slinave puse na ulazu u školu. Ovi su roditelji noćna mora svakog djeteta.

Dakle, pripremite se na deset najgorih, najodvratnijih, najčudovišnijih priča nakon kojih ćete odahnuti što nije riječ o – vašim roditeljima 

Vjeko Vonj – tata s najsmrdljivijim nogama na svijetu, Helena Hvast – majka koja svoju kćer Hanu doživljava kao minijaturnu kopiju sebe, Ranko Rusvaj – tata koji baš i nije najbistriji a prepoznat ćete ga po ogromnim dlakavim rukama i malom mozgu, Dada Džukac – majka koja psa voli više od djece, Žarko Živac – živčenjak od oca koji ima problem s čekanjem u redu, Gospođica Poduka – majka koja je sinu bila i učiteljica, Marin Monopol – otac koji je sve igračke čuvao za sebe kako je djeca ne bi “pokvarila očima”, Barbara Brzić, mama koja uživa u brzini i koju bolje da ne sretnete na cesti, Lord Grandiozo – otac opterećen društvenim statusom, bogatstvom i pokazivanjem istog, te Supermama – najsramotnija mama na svijetu, skupina su roditelja čije najodvratnije i najsramotnije navike D. Walliams u detalje otkriva u ovoj zbirci popraćenoj odličnim ilustracijama Tonyja Rossa.

Predviđena za djecu starosti 7-12 godina, ovo je knjiga koja će, bez sumnje, oduševiti milijune čitatelja, baš kao i njene prethodnice. Bez obzira na godine uživat ćete u pustolovinama glavnih junaka, ali i zgražati se nad njihovim postupcima. Pojedine priče nisu za one slabog želuca.

Prekrasnih korica, prepuna duhovitih doživljaja uz suptilnu pouku svim roditeljima koji će se barem djelomično prepoznati u kojem od likova, “Najgori roditelji na svijetu” zbirka je koja će vas oduševiti i osigurati vam zabavne, smijehom ispunjene sate čitanja.

Originalan naslov: The Lost Letter
Izdavač: Mozaik knjiga, 2020.

Los Angeles, 1989.
Katie Nelson proživljava teške trenutke bolnog razvoda, ali i brige o ocu koji svakim danom sve više gubi bitku s demencijom i živi u ustanovi za oboljele od Alzheimera. Pospremajući stvari u njegovoj kući, pronalazi zbirku poštanskih maraka koje je otac godinama skupljao te je odnosi procjenitelju Benjaminu koji među njima otkriva neobičnu, rijetku marku iz II. svjetskog rata, s oznakom poznate graverske obitelji Faber. Kako se marka nalazi na neotvorenom pismu, Katie i Benjamin se sve više upliću u avanturu pronalaska tajanstvene Elene…

Istovremeno pratimo i priču o mladom Kristoffu, šegrtu židovskog majstora gravera. 1938. je godina, mjesto radnje – Austrija u vrijeme kada nacistički pokret sve više jača i svojom okrutnošću briše sve pred sobom. Zaljubivši se u majstorovu kćer Elenu, nakon što Nacisti odvedu ostatak njene obitelji, Kristoff se s njom pridružuje pokretu otpora šifrirajući poruke i krivotvoreći spise.

I dok Katie i Benjamin putuju Europom slijedeći tragove koji ih vode čak do Berlina u vrijeme povijesnih događaja, svaki od tragova na koji nailaze kreira podlogu za doista spektakularan završetak…

Savršeno opisujući povijesne događaje, ali i dočaravajući emocije glavnih likova, autorica nam donosi doista upečatljivu, romantičnu, no prije svega izuzetno dirljivu priču o ljubavi koja je preživjela brojne tragedije kao i razdvojenost vremenom i prostorom.

Posebno me se dojmila autoričina bilješka na kraju knjige u kojoj opisuje odakle joj inspiracija za nastanak ove knjige, odnosno stvarene povijesne činjenice na kojima se priča temelji. Jeste li znali da su članovi pokreta otpora komunicirali putem posebnih oznaka na poštanskim markama?

Iako romani s temama iz Drugog svjetskog rata – upravo zbog strahota i patnji koje su milijuni ljudi pretrpjeli – nisu moj česti odabir, s vremena se na vrijeme volim podsjetiti kako je i u najmračnije doba ljudske povijesti tinjalo svjetlo čovječnosti, milosrđa i dobrote.

Ovo je jedna od knjiga koje vas dirnu u srce i dugo ostanu s vama… Vjerujte mi, nećete požaliti odlučite li se na njeno čitanje.

S moje strane velika preporuka!

Originalan naslov: The Girl With No Past
Izdavač: Stilus, 2020.

Leah živi samotnjačkim životom, kažnjavajući se zbog događaja iz prošlosti. Njena tajna, kao i krivnja koja je neprestano mori, zaslužne su za to da Leah smatra da to – i zaslužuje.

Zbog događaja iz prošlosti vjeruje da nema pravo ni na trenutak sreće, a tako je sve dok jedne večeri, u jednoj od internetskih grupa, ne upozna Juliana.

Počinje zamišljati njihovu zajedničku budućnost, mogućnost gradnje normalnog života. A onda, na četrnaestu godišnjicu tajne, dobije poruku koja sve promijeni…

Kathryn Croft autorica je sedam psiholoških trilera koje je prodala u više od milijun primjeraka, a njezin treći roman, “Žena bez prošlosti” četiri je tjedna bila na prvom mjestu Amazonove ljestvice najprodavanijih knjiga.

Napet psihološki triler čija se radnja događa u dva vremenska okvira – sadašnjosti i vremenu koje je prethodilo tragičnom događaju zbog kojeg glavna junakinja živi samotnjačkim životom, dobio bi puno bolju ocjenu s moje strane da je i sam kraj slijedio napetost prethodnih poglavlja…

Šokantan, no istovremeno i razočaravajući, završetak me ostavio s mislima o tome koliko su krhke teenagerske godine, vrijeme kada se većina samo, bez obzira na posljedice, želi uklopiti, te kako strah od izopćenja i neuzvraćene (prve) ljubavi može dovesti do pogreške koja će ti oblikovati ostatak života…

Iako se ovaj triler neće naći na mom popisu najboljih pročitanih ove godine, kao što i najave kažu – ako ste ljubitelj psiholoških trilera – ovaj vas naslov neće razočarati…

Originalan naslov: The Perfect Child
Izdavač: Mozaik knjiga, 2021.

Christopher i Hannah uspješan su mladi bračni par kojem za potpunu sreću još jedino nedostaje dijete. Jednog dana, u njihovu kliniku stigne slučaj teškog zlostavljanja – djevojčica pronađena prekrivena krvlju i vlastitim izlučevinama, potpuno neuhranjena.

Oporavljajući se, šestogodišnja se Janie vrlo brzo emocionalno veže za mladog doktora. Christopher je, s druge strane, uvjeren da je upravo ona savršena za njega i Hannu. Siguran je da su njih dvoje, kao medicinski djelatnici, najbolji izbor za udomitelje nesretne djevojčice.

No, život s Janie je sve samo ne lak… Sklona manipulacijama, djevojčica razvija vrlo prisnu vezu s Christopherom, dok se njezin hladan pristup prema Hanni svakim danom sve više pogoršava, pokazujući mračnu stranu od koje će vam se lediti krv u žilama…

Autorica, dr. Lucinda Berry bivša je klinička psihologinja koja se bavila dječjim traumama, i upravo iskustvo koristi u pisanju knjiga kojima čitatelje vodi kroz tamne strane ljudske psihe. A u ovom je romanu zagrebla poprilično duboko.

“Savršeno dijete” mračan je, šokantan i napet triler, meni jedan od najboljih ikada pročitanih. Lucinda Berry je u njemu savršeno dočarala jezu i strah koja iz stranice za stranicom raste ne samo unutar knjige, već i samom čitatelju, budeći u njemu mnoštvo pitanja, kao i mučne osjećaje.

Zastrašujući detalji koji se otkrivaju iz poglavlja u poglavlje doista prikazuju najmračnije strane ljudske prirode, uz činjenicu da je u središtu priče zlostavljano, psihički oštećeno dijete, natjerat će vas da je do samog kraja ne ispuštate iz ruku, usput vas vodeći čitavom plejadom emocija.

Velika preporuka s moje strane.

Originalan naslov: The Vanishing Half
Izdavač: Mozaik knjiga, 2021.

Mallard je mali gradić koji je gotovo nemoguće pronaći na bilo kojoj od prometnih karti, osnovan od strane Alphonse Decuira s namjerom da stvori dom za ljude koji nisu prihvaćeni u bijeloj zajednici, ali i koji odbijaju da ih se tretira kao crnce, zbog svoje svijetle kože.

1939. su se upravo tamo rodile dvije djevojčce – jednojajčane blizanke – Stella i Desiree Vignes. Nakon tragedije koju su preživjele kao djeca, nijedna od njih nije mogla pronaći svoje mjesto u toj zajednici, te nakon prisilnog završetka školovanja, sa šesnaest godina zajedno bježe u New Orleans.

No, novi život umjesto da ujedini blizanke, posve ih razdvoji – jednog dana Stella nestaje i ostavlja Desiree samu… Kreću posve različitim putevima koji kasnije rezultiraju i različitim životnim obrascima: Stella se, skrivajući svoju pravu boju kože, udaje za bogatog bijelca i kćer odgaja u rezidencijalnoj četvrti ne otkrivajući joj svoje pravo porijeklo, a Desiree, nakon nesretnog braka sa suprugom nasilnikom, četrnaest se godina kasnije vraća upravo u Mallard, sa kćerkom koju zbog izrazito tamne boje kože u gradu ne prihvaćaju.

Svo to vrijeme Desiree ne prestaje tražiti svoju blizanku, svoju drugu polovicu, a i njena kći, Jude, očajnički tražeći sredinu u koju će se uklopiti, otkriva da ne traži samo sebe, već i nestalu majčinu sestru…

Iako ih razdvajaju mnogi kilometri i jednako mnogo laži, sudbine blizanki ostaju isprepletene. Što će se dogoditi sljedećem naraštaju, kad se sastanu životni putovi njihovih kćeri?

Kao što i sama najava kaže, autorica u ovoj knjizi isprepliće više niti i naraštaja obitelji, u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća, pripovjedajući priču koja je istovremeno i zanimljiva, i emotivna, obiteljska priča, ali i istraživanje povijesti.

Proglašena je najboljom knjigom 2020. godine prema izborima više časopisa, a i sam Barack Obama ju je nazvao jednim od svojih omiljenih naslova.

Autorica je u priču ukomponirala razne teme – rasizam, netrpeljivost, nasilje u obitelji, pitanja identiteta, LGBT, kao i teme promjene spola i postizanja zdrave razine samopoštovanja. Kroz njih, ali i različite perspektive iz kojih je ispripovjedana priča, omogućuje da glavne junakinje vidimo iz različitih uglova – posebice Stellu koja je sama po sebi poprilično fascinantan lik – žena koja se srami vlastite boje kože dok glumi ulogu težeći i očajnički pokušavajući osigurati si život bolji onog koji joj je sudbina predvidjela. No, ona nije u potpunosti negativan lik jer se kroz knjigu otkriva da je njena želja za pripadanjem bijeloj, „vladajućoj“ rasi potaknuta traumom iz djetinjstva, te da je zapravo čitav život u toj svojoj ulozi tražila zaštitu i sigurnost koju ta pripadnost pruža, iako je to značilo odreći se čitavog dotadašnjeg života i obitelji.

Ono zbog čega mi se knjiga posebice svidjela, a tako je sa svima koje me potiču na dodatna istraživanja, je tema rasizma unutar Afroameričke zajednice. Iskreno, nisam bila upoznata s tim pojmom i općenito problematikom tona kože koja među Afroamerikancima predstavlja važnu fizičku karakteristiku i stvara podjele u zajednici, ali i utječe na kvalitetu njihova života.

Kao zaključak moram navesti da je ovo doista sjajna knjiga za čitanje, razmišljanje, raspravu – te zatim ponovno čitanje. Idealan izbor svakog book cluba.

Originalan naslov: The Cactus
Izdavač: Znanje, 2021.

Susan Green poprilično je osebujna – četrdeset i pet joj je godina, i u potpunosti je neovisna i nezainteresirana za promjene svog ustaljenog životnog ritma. Funkcionalan samački stan u Londonu, dugogodišnja karijera i veza koja ima čvrsto postavljena pravila – upravo su ono što Susan želi. Sve dok se jednog dana sve ne raspadne.

Uz smrt majke, saznanje da je trudna, tu je i neugodno iznenađenje prilikom čitanja oporuke kojom majka sve ostavlja omraženom bratu. I dok joj se približava termin porođaja, a svijet na koji se navikla okrutno urušava, Susan, baš poput biljaka koje obožava – procvate…

Ovaj prvijenac Sarah Haywood, odvjetnice i savjetnice za pravne poslove, roman je u kojem sam – bar do samog kraja u koji je za moj ukus previše toga „stisnuto“ – uživala. Možda vam se glavna junakinja neće svidjeti kao meni, no upravo je ona glavni razlog – sa svojim osebujnim načinom komunikacije, feminizmom, iskrenim i logičkim nastupom – što mi se ova knjiga uvukla pod kožu.

Njena metamorfoza koju možemo pratiti kroz knjigu odlično je opisana, kao i ostali likovi koje susrećemo kroz priču. Protagonisti poput Susaninog brata Edwarda, sjećanja na njenu majku i oca, tetu Sylviu, njene blizanke, susjedu Kate, prijatelja s povlasticama Richarda, sveučilišnu prijateljicu Brigid, te Roba upoznajemo kroz Susanine oči pošto je ona jedini narator ove priče. Njezina zapažanja o njima, ali i stvarima općenito, izrazito su oštra, nijansirana i upravo likovi dominiraju romanom. Sama priča, koja se uglavnom vrti oko bitke za nasljedstvo Susanine i Edwardove majke, kao i Susaninog nadolazećeg majčinstva, oblikuju se oko te galerije likova.

Prekrasne naslovnice koja osvaja već na prvi pogled, ovo je roman kojim prvenstveno dominiraju prihvaćanje sebe i životne promjene u srednjoj životnoj dobi, jer baš kao što i sama najava na naslovnici kaže – „Nikad prekasno procvjetati…“ Također, poveznica sa ne tako davnim romanom „Eleanor Oliphant“ je i više no vidljiva, no „Kaktus“ i njegova junakinja – Susan Green – svakako će ostaviti svoj trag, baš poput bodljikavih ljepotica iz naslova…

Originalan naslov: The One Real Thing
Izdavač: Fokus na Hit, 2021.

Kako biste reagirali da naiđete na snop zaboravljenih, neposlatih ljubavnih pisama? Biste li ih pročitali? Pokušali vratiti vlasniku ili pronaći primatelja?

Sve su ove dvojbe mučile Jessicu Huntington nakon što je slučajno u jednoj od knjiga iz zatvorske knjižnice pronašla nikad poslata ljubavna pisma. Potresena sadržajem i tužnom pričom koja se skriva iza njih, odlučuje pronaći primatelja kojem nikada nisu bila poslana…

Hartwell, maleni grad na obali, u koji su pisma odavno trebala stići, postaje i njen odabir za godišnji odmor na koji nikako da ode. Naime, rad u zatvorskoj bolnici je sve na što je mlada doktorica usredotočena, čak iako to znači da nema vremena za privatan život.

Štoviše, njen odabir i je držanje svih na distanci, a ‘dogovor’ koji ima sa bivšim kolegom upravo je ono što želi – povremene susrete bez obveza i uključivanja emocija.

No kad stigne u Hartwell, Jessici nije ni nakraj pameti da će joj upravo taj šarmantni gradić i njegova šetnica posve promijeniti život…

S druge strane, od razvoda potaknutog supruginom prevarom, Cooper Lawson je usredotočen isključivo na ono što je doista važno: obitelj i pub koji je u njegovoj obitelji već generacijama.

Od prvog susreta s Jessicom Cooper je u iskušenju da joj pokloni srce, no ona usprkos sve većoj privlačnosti između njih dvoje, ostaje emocionalno nedostupna i Cooper shvaća da će biti potrebno više od strasti da je uvjeri da su stvoreni jedno za drugo…

Prvi dio serijala “Hart’s Boardwalk” slatka je i sexy romansa koja se odvija u šarmantnom gradiću u kakav bi većina nas pobjegla kad bismo imali prilike.

Prepun osebujnih likova (tu prvenstveno mislim na Bailey i Tremaina koji su glavni junaci drugog dijela čiju objavu jedva čekam), solidne radnje koja se ne fokusira isključivo na ljubavnu priču, ali i glavne junake koji (napokon) ne uključuju egoističnog alfa muškarca i sirotu praznoglavu ljepoticu koja čeka da je isti spasi – ovo je romansa u kojoj sam doista uživala.

Tražite li naslov uz koji ćete se opustiti – Prava stvar – priča o novim prilikama, novim počecima i pronalasku sreće na neočekivanim mjestima – je pravi izbor za vas 

Izdavač: Mozaik knjiga, 2021.

Iako ne spadam u generaciju koja je odrasla uz priče o Paulini P., u potpunosti mi je jasno zbog čega je Sanja Polak osvojila srca djece, ali i brojne književne nagrade. Priče su pisane jednostavnim, duhovitim i iskrenim pismenim izrazom, i vjerujem da se svaki od čitatelja, bez obzira na godine, može pronaći u kojoj od njih.

U ovoj, sedmoj knjizi po redu, glavna junakinja opisuje svoje ljetovanje u Vodicama nakon završetka petog razreda, na koje je krenula s mamom. Ona će svoj, nešto produženi, godišnji odmor provesti pomažući prijateljici u iznajmljivanju kuće i dočekivanju gostiju.

Paulina i nije previše oduševljena ljetovanjem s mamom – nedostaju joj prijatelji iz Zagreba, a i sam početak ljetovanja započeo je poprilično burno…

Ipak, nakon što stekne nove prijatelje, njene priče u kojima opisuje svoja razmišljanja o svemu što vidi, osjeti i doživi na velikoj vodičkoj plaži, donose zanimljive, neobične i duhovite životne situacije u kojima se svakodnevno javljaju i isprepleću različite emocije.

Vesela družba Paulininih prijatelja, uz pomoć odraslih, kreće u veliku avanturu stvaranja nečeg značajnog i novog za grad Vodice i za svu djecu koja ljeto provode u tom gradu…

O čemu se radi, kako je proteklo Paulinino ljeto i što je sve Paulina željela reći svojim pričama – provjerite u sedmom nastavku o ovoj veseloj i simpatičnoj djevojčici. Sigurna sam da ćete, baš poput mene, uživati u ovom zabavnom štivu. 

Originalan naslov: The Queen’s Gambit
Izdavač: Fokus na Hit, 2021.

Šezdesete godine prošlog stoljeća.

Osmogodišnja Beth Harmon, nakon što joj majka pogine u automobilskoj nesreći, biva smještena u dom za nezbrinutu djecu. Povučena djevojčica, dobiva zadatak pranja gumica u podrumu, i biva fascinirana igrom koju domar, gospodin Shaibel, igra na sanduku mlijeka.

Prikupivši hrabrost, moli ga da je nauči igrati šah. Uz sve veću ovisnost o tabletama za smirenje koje im djelatnici sirotišta, zajedno s vitaminima, svakodnevno daju, Beth razvija i opsjednutost ovom igrom. 64 polja i 16 figura postaju njena jedina ljubav koja je na kraju prerasla i u način života.

Priča je prati kroz duže razdoblje – kako odrasta u teenagericu, pobjeđuje iz turnira u turnir, biva posvojena, pleše vrlo opasan ples s drogom i alkoholom, dospijeva na naslovnicu “Life” časopisa, uživa u šahu, a naposljetku i predstavlja SAD u turniru protiv ruskih šahovskih velemajstora.

“Elegantno i fascinantno – poput mata u četiri poteza”. “Genijalno.” “Napeto.” – samo je dio kritika ove knjige objavljene još 1983., koja je ponovnu slavu postigla zahvaljujući ekranizaciji.

Iako sam bila pomalo skeptična hoće li mi se dopasti, ili ću biti razočarana detaljnim opisima šahovskih poteza, moram u startu naglasiti da me knjiga ugodno iznenadila.

“Damin gambit” zanimljivo je ispričana priča koja se lako i brzo čita, nevjerojatno uzbudljiva i napeta, koja obuzima vašu pažnju od prve do posljednje stranice, dugo se pamti i preporuča svima.

Od samog načina pisanja, razrade likova, do radnje – pročitala sam je u dva dana – ovo je knjiga u kojoj ćete uživati, bili ljubitelj šaha ili ne. Jer, ovo je priča o genijalnosti i ovisnosti, preživljavanju i uspjehu u svijetu u kojem se žene omaložava i drži na margini, ali ujedno i potresan portret usamljenosti i anksioznosti.

Čita se lako, bez obzira na opise šahovskih poteza, drži pažnju od prve do posljednje stranice, a mene je uvjerila i da prvom prilikom pogledam i seriju koja je unutar 4 tjedna postala Netflixova najgledanija mini-serija koju je pogledalo 62 milijuna kućanstava.

Velika preporuka s moje strane.